U ponedjeljak, 5.jula se održava novi samit tzv. Berlinkog procesa za zemlje zapadnog Balkana. Šta je ovaj projekt donio u posljednjih sedam godina?

Susanne Schütz, bivša veleposlanica Njemačke u Albaniji i povjerenica za zapadni Balkan pri ministarstvu vanjskih poslova, u razgovoru za DW objašnjava značaj Berlinskog procesa za zemlje zapadnog Balkana.

Šta je navelo Njemačku da pokrene Berlinski proces kao diplomatsku ofenzivu na zapadni Balkan?

Susanne Schütz:  2014. savezna vlada, zajedno sa zemljama regije i ostalim partnerima, pokrenula je Berlinski proces kako bi promovirala regionalnu suradnju i time ubrzala približavanje šest država zapadnog Balkana i Europske unije. I tada i sada smatramo da budućnost zapadnog Balkana leži u Europskoj uniji, to je naše uvjerenje.

Fokus berlinskog procesa je na konkretnim poboljšanjima za ljude u regiji. Nabrojimo samo nekoliko primjera: Sporazum o roamingu od 1. srpnja/jula u potpunosti ukida naknade za roaming na zapadnom Balkanu. Prometna i energetska infrastruktura uvelike je proširena tijekom posljednjih sedam godina i povezana je s koridorima EU-a. A Regionalni ured za mlade (RYCO), koji godinama okuplja mlade ljude u regiji, pionirski je rezultat procesa. Ovi rezultati pokazuju da je suradnja u sklopu Berlinskog procesa uspijeva.

Što očekujete od ovog summita?

Očekujemo daljnji konkretan napredak po pitanjima regionalne suradnje koje su dio Berlinskog procesa. Sam susret na vrhu predstavlja vrhunac cijelog niza pripremnih sastanaka. U lipnju/junu su se održale konferencije ministara vanjskih poslova, zdravstva, unutarnjih poslova i gospodarstva. Veliki forum civilnog društva i mladih također je dio procesa.

Summit će se posebno usredotočiti na sljedeće korake za izgradnju zajedničkog regionalnog tržišta. Ovaj povijesni projekt, o kojem su se vlade šest zemalja zapadnog Balkana dogovorile na posljednjem summitu u studenom/novembru 2020., odnosi se, kao što je to slučaj i s Europskom unijom, na četiri temeljne slobode: slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala i to bi trebalo biti postignuto do 2024.

Povratak summita u Berlin nakon sedam godina također je izvrsna prilika za preispitivanje i razmjenu ideja o budućnosti Berlinskog procesa. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i stalni rizik od zaraze, odlučeno je da će se summit održati samo digitalno.

Susanne Schütz

Ministar vanjskih poslova Heiko Maas, u svom govoru na posljednjoj konferenciji ministara vanjskih poslova u sklopu Berlinskog procesa, pozvao je države u regiji da se uključe kako bi ovaj summit bio uspješan za ljude u regiji. Što to konkretno znači i gdje zapinje?

Ministar vanjskih poslova Maas izričito je ohrabrio vlade šest zemalja zapadnog Balkana da pojačaju zajedničke napore na postizanju konkretnih rezultata na ovom samitu - u interesu naroda u regiji. Ovdje se prije svega radi o sporazumima koji su dio zajedničkog regionalnog tržišta i od kojih bi ljudi posebno imali koristi. S naše točke gledišta, to su prije svega sporazumi o neometanom putovanju u regiji samo s osobnim iskaznicama i međusobnom priznavanju stručnih i sveučilišnih diploma.

Za projekte na zapadnom Balkanu će biti dostupno ukupno oko 29 milijardi eura - uključujući zajmove. Istodobno, mnoge zemlje kojima su upućene ove financije smatraju se korumpiranima. Koje kontrolne mehanizme koristite da biste osigurali ispravnu upotrebu sredstava?

Gospodarski i investicijski plan Europske komisije za zapadni Balkan iz listopada 2020. predviđa korištenje do 9 milijardi eura iz sredstava iz Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć (IPA III). Uz pomoć jamstvenog instrumenta mobilizirat će se dodatna ulaganja do 20 milijardi eura iz privatnog sektora kao i europskih i međunarodnih financijskih institucija kako bi se dalje promovirao gospodarski razvoj na zapadnom Balkanu.

Što se tiče korištenja EU fondova, ovdje se također primjenjuje Financijska uredba EU. Korištenje EU fondova prati se na različite načine. Primjerice, u pojedinačnim slučajevima Europska komisija sama upravlja sredstvima kako bi osigurala da se sredstva pravilno koriste ili surađuje s lokalnim posredničkim organizacijama, poput Njemačkog društva za međunarodnu suradnju. Neovisno o tome, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) provjerava dodjelu sredstava prema definiranim kriterijima. Ako postoje naznake prijevare ili korupcije, OLAF se može uključiti u istragu. Privatni sektor, kao i europske i međunarodne financijske institucije, imaju uspostavljene kontrolne mehanizme koji osiguravaju zakonitu upotrebu sredstava.

U kojoj bi se mjeri moglo provesti Zajedničko regionalno tržište o kojem je prošle godine odlučeno u Sofiji? Koji su glavni izazovi ovdje i koje države blokiraju?

Od usvajanja Akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište od strane vlada šest država zapadnog Balkana prošlog studenoga/novembra, radi se na njegovoj provedbi. Posebna zahvala ide Vijeću za regionalnu suradnju (RCC) i Tajništvu Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), koji su vrlo predani promociji ovoga. EU i savezna vlada podržavaju ovaj proces.

Izazovi su, s jedne strane, relativno kratko vremensko razdoblje koje je prošlo od summita u studenom/novembru, činjenica da su fizički pregovori mogući samo u vrlo ograničenoj mjeri i složenost pitanja koja se nameću za praktičnu provedbu plana. Također je važno, u dobroj tradiciji berlinskog procesa, da se izostave politička pitanja jer mogu brzo dovesti do blokada.

Kakva je budućnost Berlinskog procesa? Hoće li se nastaviti sa sličnim pristupom?

Berlinski proces će i dalje igrati važnu ulogu. To je jasna želja svih uključenih. Njegov zaštitni znak snažna je inicijativa iz regije. Ali naravno, Zapadni se Balkan promijenio od 2014. godine, a odnosi s EU-om također su se od tada intenzivirali. Stoga je dobro što sada vodimo raspravu na samitu, zajedno sa zemljama u regiji i s našim partnerima - uključujući Europsku uniju - o tome kako će se proces nastaviti i koje prilagodbe imaju smisla.

Prije ulaska u EU, Hrvatska je isticala kako želi djelovati kao most između Bruxellesa i zapadnog Balkana. Igra li Hrvatska konstruktivnu ulogu u odnosu na susjedstvo, posebno Bosnu, Hercegovinu i Srbiju?

Za nas u EU Hrvatska je važan partner koji je aktivno uključen u berlinski proces. Tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a, Hrvatska je u Zagrebu u svibnju/maju 2020. organizirala važan summit EU-a o zapadnom Balkanu, koji je obilježen važnim političkim savezom između EU-a i zemalja zapadnog Balkana s ciljem borbe protiv pandemije Covid-19. Kao izravni susjed zemalja zapadnog Balkana, Hrvatska je posebno zainteresirana za uspješnu integraciju u EU i dobar razvoj u regiji. Stoga jako cijenimo hrvatsku predanost u tom pogledu.

Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara