Britanski vojnici pri EUFOR-u na vojnoj vježbi u BiH (oktobar 2016.) -

Velika Britanija povukla je svoje vojne snage iz Bosne i Hercegovine (BiH) koje su bile dio Misije Althea koju sprovode snage Evropske unije (EUFOR). Razlog je izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (EU).

Time je Velika Britanija okončala svoje vojno prisustvo u BiH, nakon 28 godina učestvovanja u mirovnim misijama u BiH i 15 godina učešća u Misiji Althea.

Posljednji kontingent britanskih vojnika napustio je Bosnu i Hercegovinu krajem 2020. godine. U okviru EUFOR-ove Althea mirovne misije u BiH trenutno se nalazi 600 vojnika iz 19 država.

Povlačenjem vojnog osoblja, Velika Britanija prestala je i zvanično biti dio Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU. Svoj angažman u BiH nastavila je transferom oficira iz EUFOR-a u štab NATO-a u Bosni i Hercegovini.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) kako će izlazak Velike Britanije uticati na Misiju Althea, iz EUFOR-a su odgovorili "da će manjak osoblja odlaskom britanskih snaga biti nadomješten od ostalih zemalja EU i zemalja partnera", ne precizirajući o kojem broju vojnika se radi i iz kojih zemalja.

"Nakon povlačenja osoblja iz Velike Britanije, jedan broj zemalja koje učestvuju u Misiji EUFOR-a povećao je broj vojnika sa kojima učestvuju u Misiji, čime je osiguran kontinuitet operativnih sposobnosti Misije. EUFOR redovno provodi strateške preglede kroz koje se vrši procjena trenutnog sastava i strukture snaga. Operacija Althea EUFOR ostaje u potpunosti sposobna za provođenje svog mandata, pod okriljem poglavlja VII Povelje UN-a", navodi se u odgovoru EUFOR-a za RSE.

Iz EUFORA su istakli da će i dalje, po potrebi, brzo reagovati u svrhu pružanja podrške bh. agencijama za sprovođenje zakona, kako bi se održalo sigurno i stabilno okruženje u BiH.

"Povlačenje vojnog osoblja Velike Britanije nije ugrozilo sigurnost BiH. EUFOR se nalazi u središtu međunarodnog vojnog angažmana u BiH i predstavlja strateško sredstvo EU koje djeluje u skladu sa pravilima EU za dobrobit svih građana. Za ovo je potrebno da EUFOR ostane vjerodostojna sigurnosna sila sposobna za odvraćanje, da se podrže Oružane snage BiH u primjeni međunarodnih standarda i učešću u međunarodnim mirovnim operacijama i da se tijesno surađuje sa bh. agencijama za provođenje zakona. EUFOR je ostvario velike uspjehe koristeći kako vojne sposobnosti, tako i javno djelovanje", navodi se u odgovoru za RSE.

Šta je Misija Althea?

EUFOR Althea je vojna operacija EU u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU koja je započela 2004. godine završetkom NATO operacije Stabilizacijskih snaga (SFOR) i povlačenjem NATO snaga iz BiH.

EUFOR je dobio mandat za misiju u BiH, u julu 2004. godine Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UNSCR) 1551.

Prvobitni cilj operacije Althea bio je da osigura sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, doprinose sigurnom okruženju i pružanju podrške procesu evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Njen početni kapacitet sastojao se od 7.000 vojnika, a zbog pozitivnih promjena u sigurnosnoj situaciji, mandat je do danas promijenjen četiri puta. Posljednja izmjena mandata bila je u septembru 2012. godine.

Mandat Misije od 2012. godine je izgradnja kapaciteta i obuka Oružanih snaga BiH, podrška lokalnim vlastima u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, te pružanje podrške za sveobuhvatnu strategiju EU za Bosnu i Hercegovinu.

Zadaci vojnih snaga EU uključuju i čišćenje minskog prostora, kontrole naoružanja, municije i eksploziva i upravljanje uskladištenim oružjem u zemlji.

U Misiji učestvuju pripadnici vojnih snaga iz 19 zemalja članica EU i partnerskih zemalja, među kojima su Albanija, Austrija, Bugarska, Čile, Češka Republika, Francuska, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Poljska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švajcarska i Turska.

EU ima kapacitet za nastavak Misije

Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO savezu i šef Odsjeka za međunarodnu saradnju i Evropske studije Međunarodnog Univerziteta Burch u Sarajevu, kaže da će se sa sigurnosnog aspekta osjetiti nedostatak vojnog prisustva Velike Britanije u BiH.

"Zato što je Velika Britanija inicirala brojne projekte i aktivnosti kroz Misiju EUFOR u BiH i na taj način kao jedna od vodećih zemalja EU doprinoslia sigurnosti i stabilnosti zemlje", smatra Kožljak.

On ističe da je Velika Britanija bila najveći zagovornik vojnog prisustva snaga NATO-a, a kasnije i snaga EU u BiH, kao garanta sigurnosti i sprječavanja novih sukoba u zemlji. Sada se, kaže, javlja problem kako rasporediti resurse za funkcionisanje Misije Althea u BiH, jer je Velika Britanija bila jedna od glavnih zemalja koja je upravljala ovom misijom.

"Pitanje je kako sada te resurse i potrebne finansije raspodijeliti u okviru EU kako bi se osigurala održivost same misije u BiH. Zemlje Evropske unije i partneri u Misiji, imaju kapacitete da popune upražnjeno mjesto i da sprovode ovakvu vrstu misije kakva je u BiH, a to je da garantuju stabilnost i sigurnost, jer to nije klasična borbena misija. Prema tome, za ovakve vrste mirovnih misija mnoge zemlje se rado javljaju", pojašnjava Kožljak.

Ambasada SAD u BiH pozdravila formiranje Komisije za saradnju s NATO

Kada je u pitanju dalje funkcionisanje Misije EUFOR-a u BiH, politikolog Velizar Antić kaže da ono nije upitno, jer se radi o dobro koordinisanoj organizaciji koja već 15 godina ima iskustva u sprovođenju Misije u BiH.

"Taj prostor koji je popunjavala Velika Britanija sa svojim jedinicama i osobljem, popuniće zemlje EU šaljući više svojih snaga, i izdvajanjem više novca za samo funkcionisanje Misije. Dakle, tu neće ostati prazan prostor, jer je Evropskoj uniji prepušteno da se stara o nastavku same misije", poručuje Antić.

Povlačenje snaga ili nastavak Misije

Alija Kožljak upozorava kako države članice pitanje povlačenja Velike Britanije iz EUFOR-a "iskorištavaju za generalno povlačenje snaga EU iz BiH i potežu pitanje potrebe nastavka vojne Misije EUFOR-a u BiH".

"Neke od država EU to podupiru činjenicom da je sigurnost i stabilnost u BiH na jednom dovoljnom nivou, poredeći sa zemljama u regionu. Prema tome, smatraju da nisu ni neophodne te vojne snage. Druge, pak, to podupiru tezom da BiH zbog svojih težnji da ide ka EU i ka NATO na ovaj način sa postojanjem stranih snaga u BiH nije realno da ispuni taj cilj", poručuje Kožljak, dodajući da će Velika Britanija u narednom periodu ostati prisutna u BiH prateći dešavanja u zemlji i regionu kroz nove načine saradnje sa Evropskom unijom.

"Iako je Velika Britanija izašla iz Evropske unije, ona će kroz razne sporazume nastaviti saradnju sa ovim organizacijama. Već su inicirani brojni sporazumi i oni će se svakako odnositi i na ovo ovdje područje, gdje će Velika Britanija iz jedne nove pozicije u saradnji sa EU djelovati", ističe Kožljak.

Velizar Antić poručuje da bez obzira što Velika Britanija nije više vojno prisutna kroz EUFOR u BiH, da je ona i dalje zainteresovanja za ovaj prostor.

"Iako trenutno ovaj prostor nije od vitalnog interesa za Veliku Britaniju, ona će i dalje ostati prisutna kroz Misiju NATO-a i neke druge misije u BiH", kaže Antić.

Iz Ministarstva bezbjednosti BIH na upit RSE u vezi izlaska Velike Britanije iz EUFOR-a i mogućih posljedica po nastavak Misije Althea, nije dobijen odgovor.

Iz sjedišta NATO-a u Briselu nisu željeli za RSE komentarisati izlazak Velike Britanije iz EUFOR-a, niti su odgovorili na pitanje na koji način bi Velika Britanija kao članica ovog saveza mogla nastaviti svoje prisustvo u BiH. U odgovoru navode da su za ova pitanja zadužene institucije EU.

Operacija Snaga Evropske unije Althea u Bosni i Hercegovini pokrenuta je 2. decembra 2004. godine kada je EUFOR preuzeo odgovornost za održavanje sigurnosti i bezbjednosti u BiH od SFOR-a.

NATO je u BiH ostao devet godina nakon rata, sve do 2004. godine u dvije misije, ovlašten od UN-a, kako bi se osiguralo sprovođenje mirovnog sporazuma, demilitarizacija, razoružanje oružanih snaga i civilnog stanovništva, te povratak raseljenih lica u svoje prijeratne domove.

Izvor: Informativa.ba, slobodnaevropa
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara