Međunarodni tim istraživača završio je više od godinu dana dugu misiju prikupljanja podataka o regionu Arktika u kojem klimatske promjene izazivaju najdrastičnije promjene, s dokazima o umiranju Arktičkog okeana i upozorenjem da bi u ne tako dalekoj budućnosti ledeni pojas mogao ostati bez leda u ljetnjim mjesecima, pišu svjetski mediji.

Uspješna misija

Poslije godinu dana lutanja vrhom svijeta njemački istraživački brod se u ponedjeljak, 12. oktobra, vratio kući, završivši najveću naučnu ekspediciju na Arktiku u istoriji, koja je imala za cilj bolje razumijevanje regiona koji se brzo mijenja usljed zagrijevanja planete, piše Njujork tajms (The New York Times).

Brod Polarstern pristao je u matičnu luku Bremerhaven skoro 13 mjeseci pošto je isplovio iz Norveške. U oktobru je namjerno bio zamrznut u ledu sjeverno od Sibira, oko 550 kilometara od Sjevernog pola, a potom lutao hiljadama kilometara sjeverno i zapadno.

Ekspedicija je, s rotirajućim kontingentom od oko 100 naučnika, tehničara i članova posade, nailazila na radoznale polarne medvjede, žestoke oluje koji su oštetili opremu, tanak led, ali i na pandemiju izazvanu korona virusom koja je poremetila logistiku, ukazuje list, dodajući da je tokom misije bilo i optužbi o seksualnoj diskriminaciji i uznemiravanju na ruskom brodu za podršku koji je pratio Polarstern prvih mjesec dana.

Lideri projekta MOSAIC od 140 miliona eura koji je organizovao Institut Alfred Vegener u Njemačkoj ipak su, kako ističe Njujork tajms, misiju označili kao uspjeh. Oni kažu da će mnoštvo podataka sakupljenih o okeanu, ledu, oblacima, olujama i ekosistemima arktičkog svijeta biti neprocjenjivo za pomoć naučnicima da razumiju taj region koji se zagrijava brže od ostatka planete.

Led na moru u tom regionu se postojano stanjuje posljednjih decenija i ledeni pokrivač ove godini je bio najmanju od početka satelitskih mjerenja 1979, ističe Njujork tajms, dodajući da je zagrijavanje takođe izazvalo naglo smanjenje i starog, debelog leda.

Cilj misije je bio da čitav godišnji ciklus istraživači budu u arktičkom ledu, kako bi posmatrali kako se zimi zamrzava, a zatim topi s približavanjem ljetnjih mjeseci, ukazuje Juronjuz (Euronews).

Klimatske promjene se nigde ne osjećaju tako snažno kao na polovima, pa je sakupljanje informacija u tim oblastima od ključnog značaja, ističe Juronjuz i navodi da je misija prikupila podatke o atmosferi, nivou morskog leda, okeanu i zdravlju ekosistema Arktika kao pokazatelja zdravlja cijele planete.

Tim istraživača je sa sobom donio više od 1000 uzoraka leda. Podaci iz tih uzoraka koristiće se za stvaranje klimatskih modela koji bi mogli pomoći u predviđanju fenomena poput toplotnih talasa i jakih kiša, a takođe bi moglo pomoći da se utvrdi kako će izgledati klima tokom sljedećih pet, 10, 50 ili 100 godina.

Takođe su prikupljeni podaci o organizmima koji žive u ekstremnim uslovima tokom dugih zimskih mjeseci potpunog mraka. U polarnoj noći uzeti su uzorci vode ispod leda kako bi se proučavali biljni plankton i bakterije i bolje razumjeli kako morski ekosistem funkcioniše u ekstremnim uslovima.

"Epicentar klimatskih promjena"

Istraživači koji su učestvovali u najvećom svjetskoj misiji na Sjevernom polu vratili su se u Njemačku sa dokazima o umiranju Arktičkog okeana i upozorenjem da bi za samo par decenija moglo da se desi da ljeti nema leda u tom okeanu, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse) i ukazuje da je plovidba od 389 dana omogućila naučnicima da sakupe važne podatke o posljedicama globalnog zagrijavanja.

Uoči povratka, vođa misije Markus Reks (Rex) rekao je za AFP da se tim od nekoliko stotina naučnika iz 20 zemalja sam uvjerio u dramatične efekte globalnog zagrijavanja na ledu u regionu koji se smatra "epicentrom klimatskih promjena".

"Videli smo kako Arktički okean umire", rekao je Reks i, ilustrujući koliko se led topi, rekao da je misija mogla da plovi kroz velike dijelove otvorenog mora "koji su se ponekad protezali čak do horizonta". "Na samom Sjevernom polu našli smo veoma erodirani, rastopljeni, tanak i krhki led", rekao je on i dodao da će, ako se nastavi trend zagrijavanja Sjevernog pola, za nekoliko decenija Arktik ljeti biti bez leda.

Otkako je brod isplovio iz Tromsa u Norveškoj, 20. septembra 2019. godine, posada je doživjela duge mjesece potpunog mraka, temperature do -39,5 Celzijusa i vidjela više od 60 polarnih medvjeda koje su morali da upozoravaju pucnjima da se ne bi isuviše približili.

Ipak, ukazuje AFP, najveća prijetnja misiji bila je pandemija izazvana korona virusom, zbog koje je posada dva mjeseca bila na Sjevernom polu. Multinacionalni tim naučnika trebalo je zamjeni neke koji su nekoliko mjeseci proveli na ledu, ali je plan morao da se mijenja kada su letovi otkazani širom svijeta dok su vlade pokušavale da zaustave širenje korona virusa.

Optužbe o seksizmu na Arktiku

Najveću naučnu misiju na Arktiku opteretili su i navodi o seksizmu pošto su žene na istraživačkom brodu rekle da im je naređeno da ne nose usku odjeću jer se muškarcima ne može vjerovati da će prikladno ponašati, naveo je Tajms (The Times) prošle nedjelje.

Ženama u misiji MOSAIC je rečeno da "nema helanki, bez kratkih topova, nema hot pants, ništa previše uskog ili što previše otkriva", rekla je Čelsi Harvi (Chelsea Harvey) novinarki koja je bila na ruskom istraživačkom brodu Akademik Fedorov koji je bio dio misije MOSAIC.

Na brodu Akademik Federov, na kojem je bilo oko 25 žena i 60 muškaraca, rečeno je da su pravila koja važe za zajedničke prostorijama u brodu neophodna iz "bezbjednosnih razloga", ukazuje Tajms, dodajući da je Harvi rekla da je više puta rečeno da ima mnogo muškaraca koji su mjesecima na brodu.

Direktorka Instituta Alfred Vegener za polarna i morska istraživanja Antje Boetius, koji nadzire projekat MOSAIC, odbacila je opis situacije koji je iznijela Harvi. Boetius je rekla da se pravila oblačenja odnose na muškarce i žene i da su rutinska na istraživačkim brodovima.

Boetius je, navodi londonski list, takođe ukazala da brod Polarstern ima zatvoreni bazen, gdje su žene mogle da nose bikini, kao i saunu, koju su i muškarci i žene mogli da koriste goli. Dodala je da je jedna žena prijavila seksualno uznemiravanje na brodu Akademik Fedorov, zbog pijanog muškarca koji je pitao za seks.

Izvor: Informativa.ba, slobodnaevropa
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara