-

Na konferenciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici u organizacije stranke Zeleni, kritiziralo se slavljenje ratnih zločinaca i omalovažavanje žrtava. To naravno nije moglo proći bez spominjanja Petera Handkea.

Planirano je bilo da gosti komemoracije pod nazivom „25 godina Srebrenice: podsjećanje, suočavanje, pomirenje" uživo ovog tjedna uoči tužne obljetnice govore pred zastupnicima njemačkog parlamenta. No pandemija koronavirusa je pomrsila račune Zastupničkom klubu parlametarne stranke Zeleni.

Potpredsjednica Bundestaga i legenda njemačkog pokreta zelenih Claudia Roth je, obraćajući se na početku online komemoracije, ukazala na to da Srebrenica s pravom slovi kao genocid i najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ona je Srebrenicu nazvala „simbolom gubljenja ljudskog dostojanstva". „Patnja ni do dan danas nije gotova, mnogi grobovi nisu pronađeni, mnoge majke ne mogu pokopati svoje sinove i supruge", rekla je Roth.

Nema jamstva da se tako nešto ne može ponoviti

Ona je objasnila kako Srebrenica nije samo puki povijesni događaj nego tragedija koja pokazuje koliko daleko može ići nacionalistička mržnja.  "Važno je boriti se protiv nacionalizma i danas jer nema jamstva da se tako nešto ne može ponoviti”, rekla je Claudia Roth. Dodala je i da se ovom online tribinom želi zahvaliti svima onima koji se, "unatoč ogromnim otporima s kojima se suočavaju”, bore za suočavanje s istinom o Srebrenici i za mir na području bivše Jugoslavije.

-

Na koga potpredsjednica Bundestaga pritom misli, vidljivo je i iz liste gostiju ove mini konferencije. Na njoj se našla i Nataša Kandić aktivistica za ljudska prava iz Beograda, koja je izjavila kako se nadala da će se do 25. godišnjice tragedije neke stvari promijeniti, da će majke uspjeti sahraniti svoje očeve, supruge i sinove te da će se promijeniti stav kod političara koji i dalje, ne samo kad je Srebrenica u pitanju, nego i suočavanje s ostalim ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije, sve samo ne kooperativni.

Kandić, čiji materijali su u značajnoj mjeri pomogli pravnom rasvjetljavanju genocida u Srebrenici, je primijetila kako ima osjećaj da među političarima u regiji postoji konsenzus da se o ovim temama više ne govori.

Potreban pritisak Europske unije

Bivši glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammertz je rekao kako je uopće uspostavljanje međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, bio uspjeh sam po sebi jer da se radilo o prvoj takvoj instituciji od Nirnberškog suda. Na pitanje što smatra najvećim razočaranjima u svojstvu glavnog tužitelja, Brammertz je naveo oslobađajuće presude za Momčila Perišića i Antu Gotovinu koje, „uz sve dužno poštovanje prema sudskom vijeću, ne može shvatiti".

Brammertza, kako je rekao, još više boli današnje glorificiranje ratnih zločinaca i njihovih djela. „Mislim da bi Europska unija morala iskoristiti svoje mehanizme i izvršiti pritisak kako se Srebrenica ne bi brisala iz udžbenika, a fakulteti ne bi bili nazivani po Radovanu Karadžiću", rekao je Brammertz. On je naglasio kako je jedna od najvećih vrijednost Haaškog tribunala njegova arhiva s dokumentacijom koja se može suprotstaviti svakom tko negira počinjene zločine.

Glas traumatiziranih

Pored genocida nad oko 8.000 žitelja Srebrenice, na online konferenciji se govorilo i o seksualnim zločinima počinjenima tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Sabiha Husić, direktorica Medice, organizacije koja se bori za prava žena koje su pretrpjele seksualno nasilje, je naglasila potrebu rada sa žena koje su pretrpjele ne samo nasilje nego i traumu gubitka.

-

Prošlogodišnji dobitnik Njemačke književne nagrade Saša Stanišić, rodom iz Višegrada je naglasio kako je on imao sreću da, usprkos tomu što je s obitelji bio prisiljen bježati od kuće, nije doživio duboke traume poput onih koji su izgubili bližnje. „No ja sam htio čuti svjedočanstva tih ljudi i kroz moje knjige im dati glas", rekao je Stanišić. 

Književnost koja stvara nove grobove

On je još jednom pojasnio i svoj prošlogodišnji stav i žestoku kritiku dodjela Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu koji je poznat kao zaštitnih srpskih ratnih zločinaca i negator zločina u Srebrenici. „Ja sam ovu kritiku naravno iznio iz političkih razloga ali i kao čitatelj koji ne može razumjeti kako netko može pisati knjige u kojima se uvijek iznova izvrće uloge počinitelja i žrtve, i to tako što se protivi činjenicama koje su već odavno dokazane, te koji tvrdi kako je u potrazi za istinom, ali na kraju iznosi samo istinu koja odgovara njegovim političkim i ideološkim svjetonazorima", rekao je Stanišić.

On se, dodao je, kod Handkea zbog njegovog načina pisanja o povijesnim događajima „ne osjeća ozbiljno shvaćenim" kao čitatelj". „Od toga se moramo obraniti. Mi smo se danas ovdje okupili kako bi održali sjećanje na žrtve genocida. Ako književnost to nije u stanju, onda je to književnost koja stvara još više grobova", zaključio je Stanišić. 

Stremljenje nekadašnjim ratnim ciljevima

Na kraju online konferencije sudionicima se obratila novinarka i aktivistica za ljudska prava iz Mostara Štefica Galić koja je ukazala na to da Bosnom i Hercegovinom i 25 godina nakon rata još uvijek upravljaju „nacionalističke stranke koje su i započele rat".

Predsjednica stranke Zeleni Annalena Baerbock je zatvarajući konferenciji kritizirala činjenicu da se u Bosni i Hercegovini ratni zločinci slave kao heroji. „Do dan danas puno previše političara i političarki stremi tadašnjim ratnim ciljevima, a to je stvaranje čistih etničkih područja. Za njih genocid u Srebrenici, mržnja i nacionalizam nažalost nisu dovoljna upozorenja", zaključila je predsjednica Zelenih.

Ona je povukla paralele i na susjedstvo BiH. „Mi znamo da mijenjanje granica na etničkoj bazi, o čemu se trenutno raspravlja između Srbije i Kosova, nije rješenje. Naprotiv, ono je vrlo opasno, pogotovo za tako krhku državu kao što je Bosna i Hercegovina", rekla je Baerbock i obećala trajnu pomoć svima onima koji se u BiH i u regiji bore za istinu.

Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara