-

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i predsjednik SDA Bakir Izetbegović tokom posjete Tuzlanskom kantonu u vrijeme korona krize, april 2020

Vladajuća bošnjačka partija, koja voli da se busa u patriotska prsa predstavljajući se kao predvodnik "probosanskih snaga", ovih se dana – uz tridesetu godišnjicu svog osnivanja – pokazala više kao element razgradnje nego jačanja bosanske države.

U "aferi respiratori", u kojoj je u potpunom nepoštovanju uvoznih procedura i odgovornosti u javnim nabavkama potrošeno 10,5 miliona maraka na uvoz respiratora iz Kine koji su se uz to pokazali i neupotrebljivi, SDA prvaci reagovali su isključivo kao zastupnici bošnjaštva bez i najmanje brige za javni ili državni interes.

Kad je u vezi s mogućom korupcijom u uvozu respiratora priveden i pritvoren premijer Federacije Fadil Novalić, predsjednik stranke Bakir Izetbegović ocijenio je to kao "nastavak udara (državnog) tužilaštva na Bošnjake"; stranačko vodstvo izjasnilo se za "podršku borbi protiv korupcije" ali je zaključilo kako je očigledno da je postupak protiv premijera politički motivisan; član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović ocijenio je to kao hapšenje "osobe od koje zavisi dobar dio života u Federaciji".

Slično je, mudro pozivajući na postupanje po slovu zakona, reagovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice, Husein ef. Kavazović, kad je – nasuprot svjetskom standardu odvajanja vjerskog i javnog - ponudio i savjet suprotan idealu nezavisnog pravosuđa: "Dobro bi bilo osigurati da se premijer brani sa slobode i da vlada nastavi svoj nesmetani rad".

Bivši reis Mustafa ef. Cerić doprinio je toj kampanji optuživanja pravosuđa da progoni samo Bošnjake pitanjem: zašto se ne hapsi Dodik zbog kršenja Ustava ili Dragan Čović za širenje nacionalne mržnje u osporavanju legitimiteta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova hrvatskog naroda?

Ta brzometna paljba teških riječi vremenski se podudarila s godišnjicom objavljivanja Mišljenja Evropske komisije u kojem je navedeno 14 prioritetnih poslova u ispunjavanju uslova da Bosna i Hercegovina postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji a da nijedan nije ispunjen u još jednoj izgubljenoj godini na evropskom putu.

To može poslužiti kao savršen primjer koliko je bosanska država daleko čak i od razumijevanja ključnih zadataka iz tog mišljenja: vladavine prava i borbe protiv korupcije. Upadljivo je i kako su rivalske, ali i partnerske u vođenju države, vladajuća srpska i hrvatska partija, uglavnom ostale po strani ostavljajući Bošnjacima da se sami nose s optužbama za korupciju i sticanje koristi u vrijeme zdravstvene krize koja potresa svijet.

To je dio projekta etničke podjele od samog početka političkog organizovanja na nacionalnoj osnovi: za njeno zaokruženje potrebno je još samo da bošnjačka vladajuća stranka potpuno potisne u stranu nenacionalističku opoziciju pa da svako neometan vlada u svom etnoteritorijalnom zabranu bezobzirno pljačkajući sve što je eventualno još ostalo od javnih dobara.

Ove nedjelje tu sliku zbijanja bošnjačkih redova oko ideje "poštovanja vladavine prava", pod uslovom da ne dira "naše", narušila je jedna ostavka: državni ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić podnio je ostavku na tu dužnost s obrazloženjem u kojem navodi tri principijelna razloga: neslaganje s SDA oko migrantske krize; strateško neslaganje s SDA oko afere respiratori; nepristajanje na stanje u kojem je Savjet ministara talac odnosa tri vladajuće nacionalne stranke (SDA, HDZ, SNSD).

Od ta tri razloga najveći potencijal da doprinese bošnjačkom preispitivanju automatske frontalne odbrane "naših" i za moralno najporaznije optužbe – korupcije i koristoljublja u vrijeme pandemije – moglo je imati neslaganje oko "afere respiratori". To je moglo doprinijeti prijeko potrebnoj debati o tome kako nema ništa ni od vladavine prava ni od borbe protiv korupcije tamo gdje najuticajnija partija i ličnosti mogu da horski optužuju pravosuđe i diktiraju mu kako da postupa u aferama od najvećeg javnog interesa.

Moglo je biti od koristi i neslaganje s blokadom formiranja i funkcionisanja državnih institucija zbog neslaganja u trouglu tri vladajuće nacionalističke partije u pokazivanju dejtonskih ograničenja funkcionalnosti. Ali, stenogram ministrovog razgovora s trojicom članova državnog Predsjedništva povodom njegove ostavke upućuje na zaključak kako se iza "strateškog neslaganja" nalaze mnogo banalniji lični razlozi: pored ostalog – Radončićevo neslaganje s načinom kako su visoki predstavnici SDA u državnoj vlasti, Džaferović i ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, reagovali na njegovu izjavu kako bi mogao tražiti da se ambasador Pakistana proglasi personom non grata – nepoželjnim – u Bosni i Hercegovini.

Džaferović i Turković primili su ambasadora na njegov zahtjev i praktično se ogradili od svog ministra. Radončić je to doživio kao stajanje u odbranu stranog ambasadora ali u toj stvari nije bio u pravu. Ni u jednoj demokratiji ne može ministar bezbjednosti proglašavati strane diplomatske predstavnike nepoželjnima niti visoki državni predstavnici o tome saznaju tek iz medija.

Nije, takođe, korisno ni kada se u pravdanju prethodne greške u koracima pred Predsjedništvom otvaraju druge teme o kojima nije bilo ranijih rasprava kao što je navodno masovno izdavanje lažnih BH pasoša potencijalno opasnim tipovima, pored ostalog, u Pakistanu i arapskim zemljama.

Stvar je krajnje ozbiljna s potencijalom da dalje obezvrijedi BH pasoš.

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove Informativa.ba)

Oznake:
Izvor: Informativa.ba, slobodnaevropa
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara