Imajući u vidu sav stres koji na pojedinca stavljaju velike promjene u društvenom životu i ekonomiji - najbolje bi bilo da se virus ne vrati na jesen niti ikada više, što je također moguće, ako budemo imali sreće

Dok svijet pomalo izlazi iz karantene, političarima i stručnjacima se upućuju kritike zbog načina i tipa mjera za sprečavanje širenja zaraze koje su se provodile... Sve kako bi u idućoj sezoni korone koja se očekuje na jesen te mjere bile efikasnije i manje bolne za društvo i ekonomiju koja ga uzdržava.

Naime, većina stručnjaka smatra da će se epidemija wuhanskog virusa ponovo vratiti, te da će virus i dalje ometati normalno funckioniranje društva dokle god se ne razvije cjepivo koje bi omogućilo da se postigne imunitet krda, koji onda štiti i vulnerabilne: starije i bolesne. 

No, koronavirusi ljude napadaju već neko vrijeme, kako je ukazao i Igor Rudan iz epidemiološke službe Svjetske zdravstvene organizacije, te stoga nakon SARS-a, MERS-a i covida-19 - vjerojatno možemo očekivati da će i drugi sojevi kororona početi mutirati i sa životinja prelaziti na čovjeka. 

Možda upravo zato neki od znanstvenika iz biotehnoloških kompanija koje razvijaju cjepivo kažu da bi zapravo bilo idealno razviti univerzalno cjepivo - za sve tipove koronavirusa. 

Gubitak normalnosti

Na žalost, ne samo da se univerzalno cjepivo čini kao nedostižni san, nego do sada za ljude nije razvijeno niti jedno cjepivo protiv bilo kojeg tipa korone, što je glavnog medicinskog savjetnika Chrisa Whittya ponukalo da britanski parlamentarni odbor izvijesti da ga možda niti nije moguće razviti, te da se društvo možda mora prilagoditi životu s covidom. 

To bi značilo da Zapad mora razviti tzv. novu normalnost - termin koji je spomenuo i njemački ministar financija Scholz , objasnivši da društvo treba reorganizirati tako da kontrola zaraze bude kompatilibilna s dobrim ekonomskim i socijalnim životom.

No, to podrazumijeva da će se i ekonomski i društveni život morati prilagoditi mjerama za kontrolu zaraze i zato možda i zauvijek nestaje svijet s velikim sportskim i kulturnim događanjima poput zajedničkog gledanja nogometnih utakmica na stadionima za desetine tisuća ljudi, svijet muzičkih festivala.. 

A sva mala događanja postaju "fizicki veća" jer zbog distance među ljudima zahtijevaju veći prostor. Nastaje svijet u kojem se sportovi prate isključivo putem malih ekrana ili se čak i potpuno prelazi na virtualno bavljenje sportom, za što već postoji milijunski fan base koji prati  online natjecanja, i svijet gdje zahtjev za fizičkom distancom među radnicima klasične uredske prostore čini neprimjerenima za rad u uvjetima držanja udaljenosti, pa se sve više poslova prebacuje na rad od kuće, ukratko - nova normalnost je svijet nerdova koji ne izlaze iz kuće i naručuju hranu online.  

U političkom smislu, nova normalnost je svijet gdje država ima potpunu kontrolu nad životima građana - u ime zdravlja građana. Glavni problem s time je taj da, iako se ne mijenjaju ni ustav ni demokratske procedure - one se suspendiraju zbog zdravstvene ugroze, a njih definiraju "stožeri" odnosno think-tankovi kad se radi o Njemačkoj.  

Ukratko - osobe i institucije kojima građani nisu dali mandat da odlučuju o njihovim životima.

Brzo se širi i brzo mutira 

Imajući u vidu sav stres koji na pojedinca stavljaju te naizgled male ali zapravo velike promjene u društvenom životu i ekonomiji - najbolje bi bilo da se virus ne vrati ni na jesen niti ikada više, što je također moguće, no ako ne budemo te sreće - vječni zivot u novoj normalnosti možemo izbjeći jedino ako pronađemo način da s pomoću cjepiva postanemo imuni na virus iz Wuhana.

No, prema riječima molekularnog biologa s Imperial Collegea u Londonu Borisa Lenharda - čini se da je imunitet na viruse korone npr SARS i MERS kratkotrajan, kao i imunitet na viruse gripe od kojih se možemo razboljeti svake zime ukoliko se zarazimo.

To znači da oni koji su se već zarazili ili razboljeli ovog proljeća neće nužno i ubuduće biti imuni na covid-19, a na nešto slično već ukazuju podaci o ponovnoj zarazi onih koji bolest već preboljeli nedavno.

Usto, stručnjaci upozoravaju da prisustvo antitijela na neku bolest općenito prilikom iduće zaraze može izazvati žešće simptome bolesti, kao sto je primijećeno i kod španjolske gripe koja je početkom prošlog stoljeća pokosila 50 milijuna ljudi. 

Da bi se dobila jasnija slika o covidu, treba još dodati i to da korone mutiraju puno brže i češće od virusa influenze: voditelj izraelskog tima koji radi na cjepivu je na nedavnoj web konferenciji za investitore otkrio da se radi o čak 39 mutacija u godinu dana, za razliku od gripe koja mutira jednom do dva puta u godini. 

Dakle, iako je univerzalno cjepivo za korone možda doista neostvariva utopija - trebamo cjepivo koje je "pogodilo" soj koji će zavladati u narednoj sezoni korone, ili pak cjepivo koje u sebi ima ugrađenu "otpornost" na mutacije virusa, što bi možda bilo bolje s obzirom da je, imajući u vidu učestalost mutacija, puno teže predvidjeti koji će soj prevladavati u nadolazećoj sezoni, kao što se inače predviđa za virus gripe, da bi se u proljeće krenulo s proizvodnjom cjepiva za jesen... A čak se i tada događa da se formula pa cjepivo promaši pa ono ne bude efikasno za tu zimu. 

Milijarda doza po deset do dvjesto dolara

Možda upravo zato, ali svakako zbog različitih regionalnih potreba i zahtjeva - Shalit smatra da svijetu ne treba jedno cjepivo, već više cjepiva protiv korone. 

- Što se tice količine, svijet ce trebati milijardu doza, ocijenio je. 

Kako će različite ce regije trebati različita cjepiva, za političare i stručnjake koji odlučuju o nabavci  za svoje građane bit će krucijalno da odaberu ono koje za priuštivu cijenu efikasno štiti njihove građane na siguran način.

Prema Shalitovoj procjeni, cijene cjepiva u svijetu će se kretati izmedju devet i dvjesto dolara po dozi, što znači da bi hrvatska vlada morala odlučivati da li ce na cjepivo protiv korone za svojih četiri milijuna građana svake sezone potrositi 40 milijuna, ili možda čak i 800 milijuna dolara, ukoliko to bude nužno da se izbjegne uvođenje karantene koja uzurpira normalan život drustva, kao i ekonomiju što onda dovodi do nedostatka novca za druge lijekove pa smrtnost populacije raste bez obzira što se obuzdava zaraza koronom. 

Iako jos nemamo procjene o cijeni svakog od kandidata za cjepivo protiv covida-19, može se razmotriti o čemu se radi i koja bi vrsta cjepiva potencijalno mogla biti primjerena za stanovnike Hrvatske.  

Međunarodni napori

Oko njemačko-američke firme CureVac su nastale političke tenzije kad je američki predsjednik Trump kompaniju pokušao otkupiti i tako dobiti ekskluzivna prava za proizvodnju za američko trziste. Naime, američke su vlasti odlučile nekritički ulagati velike kolicne novca u sve tvrtke koje razvijaju cjepivo protiv korone, svjesne da će veliki dio tog novca biti bačen niz vjetar, no svakako žele osigurati da se barem jedan kandidat za cjepivo pokaže kao efikasno i sigurno rješenje, te da dotično naravno bude na raspolaganju njihovim građanima, pa su tako "navalile" i na laboratorij koji osim u Bostonu ima podružnice i u Tubingenu i Frankfurtu. 

Radi se o kompaniji koja je 2017. razvila cjepivo za koronu MERS, doduše s čestim nuspojavama poput prejake reakcije imunog sistema, što zatim može izazvati upale organizma, a znanstvenike je zabrinulo i što se na kliničkim testiranjima pokazalo da može izazvati oštećenja pluća. 

Naime, radi se o proteinskom subjediničnom cjepivu gdje se koriste fragmenti virusa, u ovom slucaju mRNA (messenger RNA ), a čak i ako ne unosimo cijeli oslabljeni ili inaktivirani virus - i samo dijelovi virusa mogu izazvati prežestoke imunološke reakcije. Tehnologiju mRNA za cjepivo koristi i njemački Pfizer koji će cjepivo testirati u Kini, te američka tvrtka Moderna u koju je investirao i Bill Gates, u suradnji s američkim državnim institutom za alergije i zarazne bolesti. 

S obzirom na prethodno iskustvo navedenih tvrtki s drugim virusima korone,  cjepivo ima šanse da bude efikasno, ali sigurnost mu je upitna i svakako treba pričekati rezultate kliničkih istraživanja. 

Britancima je teške trenutke na vrhuncu epidemije korone sigurno olakšala objava o početku testiranja cjepiva tima s njihovog sveučilišta Oxford na ljudima. 

Ambiciozna voditeljica istraživackog tima Sarah Gilbert je svojedobno vodila tim koji je tražio univerzalno cjepivo protiv gripe, a razvila je cjepivo protiv druge korone, MERS-a, koje se pokazalo efikasno na glodavcima, a početkom godine su bila najavljena testiranja na ljudima u Saudijskoj Arabiji. Najavila je da cjepivo za covid-19 može razviti do rujna ove godine, ukoliko dobije sto milijuna funti, od čega joj je britanska vlada odmah uplatila petinu traženog iznosa odnosno 20 milijuna.  

Cjepivo u koje britanska vlada polaže nade se bazira na relativno novoj i obećavajućoj tehnologiji platforme: takva cjepiva uključuju genetski materijal kojeg ljudske stanice prevode u virusni protein, i zatim podstiču imunološki sustav da stvori antitijela. Gilbertina formula naprimjer sadrži adenovirus čimpanze koji je modificiran tako da u stanicama ljudskog organizma proizvede iste proteine kakve proizvodi covid-19, a možda ima razloga za optimizam jer se čini da se cjepivo pokazalo djelotvorno na majmunima.

Na žalost, efikasnost oxfordskog cjepiva će biti tesko dokučiti, s obzirom da se testiranje odvija u uvjetima karantene, kad virus ne kola slobodno populacijom, pa će biti teško zaključiti da li se cijepljeni nisu zarazili zbog imuniteta stečenog pomoću cjepiva, ili jednostavno zato što nisu došli u priliku da se zaraze virusom. 

Naime, namjerno izložiti ljude virusu da bi se provjerilo da li su stekli imunitet se ne smatra etičnom praksom u znanstvenim istrazivanjima, mada neki predlažu da se sada uvede zbog hitnosti situacije vezane uz pandemiju korone, a šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom je snažno digao glas protiv testiranja bilo kakvih cjepiva protiv korone na populaciji Afrike gdje virus slobodno kola u populaciji. Ipak, testiranje na Britancima će barem dati odgovor na pitanje je li formula s adenovirusom čimpanze sigurna za upotrebu na ljudima.  

Ruski kandidat za cjepivo stiže iz super-tajnog laboratorija u Sibiru, gdje su se u doba Sovjetskog saveza radila tajna biološka oruzja, a čuva razne viruse - od ebole do ospica. Šef državnog centra za virusologiju i biotehnologiju Vektor je mlad i zgodan molekularni biolog Rinat Maksyutov, inače član radne skupine za velike boginje u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Već raspolaže tehnologijom platforme za cjepiva koju su u Vektoru koristili za druge infekcije. 

Svog je predsjednika Putina izvijestio da ima nekoliko kandidata za cjepivo protiv korone, da ih već testira na miševima, zečevima i drugim životinjama, te će pocetkom svibnja odluciti koje se čini najvise obećavajuce za testiranje na 180 od 300 dobrovoljaca koliko ih se javilo za tu plemenitu svrhu. Testiranje na ljudima je planirao za kraj srpnja, no ako vlasti dopuštaju - može početi odmah u svibnju, izjavio je Maksyutov za ruske medije. Putin je odobrio zahtjev, i početak testiranja na ljudima u Rusiji je zakazan za 11. svibnja. 

Efikasnost i sigurnost te vakcine u ovom se trenutku ne može ocijeniti, jer se još uvijek ne zna koje je cjepivo Maksyutov odabrao za testiranje na ljudima.

I izraelski kandidat za cjepivo se bazira na platformi, koju je za borbu protiv kokosje korone razvio mali državni agronomski institut u Galileji. Projekt adaptacije veterinarskog cjepiva za upotrebu na ljudima i na koronu covid-19 vodi Itamar Shalit, bivši šef najveće dječje bolnice u Izraelu i infektolog zaslužan za istrebljenje virusa polia u državi. Par godina je bio i šef razvoja u farmaceutskoj kompaniji Teva, a osim virusima korone za unapređenje peradarstva, u penziji se bavi i tzv canna-techom - farmaceutskom upotrebom proizvoda od marihuane. 

S obzirom da je izučavajući kokošju verziju uočio da korona mutira jako brzo, čak 39 puta u jednoj godini, Shalit drži da za zaštitu od virusa nije dovoljno samo imati antitijela na tzv S-protein, a tu je i problem da nije jasno da li bi, ako se zaraze oni koji već imaju antitijela - ti mogli jače razboljeti od onih koji prethodno nisu bili zaraženi. Stoga je on za perad kreirao tri razlicita imunološka puta: za sluznicu, antitijela i limfocite koji ubijaju stanice koje sadrže virus. 

Kad su cijepljene kokoši intenzivno izložili velikim količinama koronavirusa, 80 posto ih nije imalo nikakvo prisustvo virusa niti u izmetu niti u respiratornom traktu, a preostale su ga imale u zanemarivim količinama, nedovoljnima da se razbole. Prije toga su klasična cjepiva od korone uspijevala zaštiti tek deset posto kokoši. Po Shalitu, to je proof of concept koji pokazuje da je njegova platforma djelotvorna protiv korona koji brzo mutiraju. 

Za daljnji razvoj cjepiva u okviru novoosnovanog startapa MigVax izraelski VC fond prikuplja 12 milijuna dolara. Testiranja na ljudima bi trebala zapoceti u rujnu 2020., a trajat će oko šest mjeseci. Velika prednost ovog cjepiva je što je oralno, dakle za primjenu na populaciji ne zahtijeva niti stručno osoblje, niti ikakvu prateću opremu koja bi mogla poskupjeti cjepivo i transport do lokacije. 

I u domovini covida-19 Kini se radi na cjepivu: dva kandidata su "klasična cjepiva" na bazi inaktiviranih virusa, dvama su u osnovi dendritne stanice, a tri su rekombinirana cjepiva, oko čije sigurnosti redovno postoje velike zabrinutosti, vezano uz sposobnost repliciranja rekombinantnih virusa i patogenosti virusa domaćina, jer ako se rekombinantni virusi u cjepivu počnu umnožavati - mogu uzrokovati štetu za onoga koji prima cjepivo. 

Gotovo je sigurno da će neki od kineskih laboratorija proizvesti efikasno cjepivo, pogotovo imajući u vidu da se rade i klasične verzije na bazi inaktiviranih virusa, no sigurnost je uvijek upitna kad se radi o cjepivima koja sadrže viruse ili dijelove virusa, jer mogu izazvati žestoke imunološke reakcije. Točni podaci o tome će se znati nakon testiranja na ljudima. 

Rekombinirano cjepivo razvija i americki Novavax, tvrtka koja genetskim inženjeringom proizvodi  visoko imunogene nanočestice koje imitiraju živi virus odnosno njegove dijelove krucijalne za izazivanje reakcije imunog sistema na covid. Ubrizgavaju se zajedno s novim patentiranim adjuvansom koji stimulira i pojačava adaptivni imuni sistem da proizvodi antitijela. 

Zbog karateristika tih nanočestica, prema riječima voditelja razvoja te tvrtke Gregoryja Glenna -  uz imunološki se odgovor postiže i djelimična imunost na mutacije virusa. Cjepivo u razvoju nosi naziv NVX-CoV2373, testira se u Australiji i zanimljivo je zbog tehnologije nanočestica koju je kompanija počela razvijati 1970-ih, a trenutno u fazi testiranja imaju cjepiva protiv više bolesti - od gripe do ebole. I ovo je cjepivo investicijom pomogao Bill Gates. 

Američka kompanija Inovio s Nacionalnim institutom za zdravlje Koreje surađuje na DNA cjepivu, i također je dobila je sredstva od Billa Gatesa. Radi se o još uvijek eksperimentalnoj tehnologiji DNA lijekova, koja za razliku od genske terapije ne mijenja DNA u stanicama pacijenta, već samo u stanicu ubacuje plazmide - male krugove dvolančane DNA koju se sintetizira kompjuterskom tehnologijom, a dizajnirani su tako da izazovu imunološki odgovor u tijelu. 

U stanicu se ubacuju s pomoću specijalnog elektricnog "pištolja" CELLECTRA , jedinstvene tehnologije koja omogućava da se otvore pore stanice i tako omogući prodor plazmida odnosno spomenute DNA u stanicu. Zahvaljujući korištenju kompjuterskih algoritama, u Inoviu su optimizirane plazmide proizveli samo tri sata nakon što su dobili genetsku sekvencu covida, te su optimistični glede testiranja na ljudima koja su već pocela, a prve rezultate ćemo znati na ljeto. 

No, treba imati na umu da na svijetu još ne postoje DNA lijekovi odnosno cjepiva, te da bi INO-4800 možda bio prva terapija takve vrste u masovnoj upotrebi. Dodatna oprema odnosno "električni pištolj" koji je nužan za ubrizgavanje plazmida komplicira primjenu cjepiva na široj populaciji, jer osim što je poskupljuje, sam aparat vjerojatno zahtijeva da se njime pravilno rukuje te da ga se redovito održava. 

Kako bilo - ukoliko se pokaže da je cjepivo djelotvorno i sigurno, svih milijun doza koliko je kompanija najavila proizvesti u godinu dana će naći kupca na tržistu koje ih treba milijardu. 

Čak i tada, i dalje će nedostajati jos devetsto devedeset i devet milijuna doza da se zadovolje svjetske potrebe za cjepivom protiv zoonoze potekle iz Wuhana, koja bi, ukoliko ljudi odbiju živjeti s rizikom od bolesti koju izaziva - zapadnog čovjeka mogla transformirati u zakržljalog pretilog stanovnika "sigurnog grada" odvojenog od prirode, kakve smo imali prilike vidjeti u Spielbergovom filmu Wall-E. 

No sve ovo ima i pozitivnu stranu - za razliku od mrtve zagađene Zemlje koju su za sobom ostavili ljudi iz Spielbergove znanstvene fantastike - naš svijet se oporavlja brže nego su i najoptimističniji biolozi mogli predvidjeti: nakon samo dva tjedna ugašenog prometa i industrije moglo se ugledati nebo iznad Shanghaija, životinje su izašle iz skrovišta i ušle u gradove, a notorno zagađeni gradovi to više nisu. 

Ukoliko želimo da takvo stanje potraje, možda ne bi bilo loše da i nakon procjepljivanja i stjecanja imuniteta krda zadržimo neke od navika stečenih za vrijeme karantene, kao i tehnologije koje su omogućile poslovnu komunikaciju bez zagađivanja okoliša pretjeranim prometom, bez obzira da li se radi o vozilima na fosilna goriva ili o vozilima koja koriste baterije na litij kojeg djeca "za cijenu kikirikija" iskopavaju po rudnicima po Africi.

Izvor: Informativa.ba, express.hr
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara