U potrazi za vodom u Etiopiji - putevi su sve duži, i sve opasniji po žene -

Silovanja, kućno nasilje, prisilne udaje...Jedna međunarodna studija pokazuje kako klimatske promjene otežavaju položaj žena i djevojčica. I to ne samo u nerazvijenim zemljama.

Ntoyi Sande je bilo 13 godina kada je bila prisiljena na udaju. "Morala sam se udati jer moji roditelji više nisu mogli prehranjivati obitelj. Nekada smo imali malo zemlje ali poplave su nam uvijek iznova uništavale urod", kaže Sande.

Priča ove djevojčice iz Malavija je jedna od mnogih koje su zabilježene u studiji Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih izvora (IUCN) koja na dosad najopsežniji način bilježi spolno specifične posljedice klimatskih promjena. "Ova studija pokazuje da šteta koju čovjek načini prirodi može pogodovati nasilju nad ženama", kaže direktorica IUCN-a Grethel Aguilar. Zaključak studije: borbu protiv uništenja okoliša i nasilja nad ženama treba ujediniti.

Dječji brakovi kao strategija za preživljavanje tijekom klimatskih kriza

Slučajeva poput onih Ntoyi Sande ima i u drugim dijelovima Afrike. U Južnom Sudanu i Etiopiji je primjetan porast prisilnih udaja tijekom suša kada se djevojčice prisilno udaju a obitelj u zamjenu dobije stoku. "Tijekom kriza povezanih s vremenom dokazano raste broj prisilnih udaja. Radi se o strategiji preživljavanja u teškim vremenima: riješiti se dodatnih gladnih usta i još nešto i zaraditi", kaže Juliane Schmucker, iz humanitarne organizacije Plan International u razgovoru za DW.

Suša posebno pogađa najslabije u društvu - žene i djevojčice

Manjak resursa povećava i opasnost od nasilja, prije svega prema ženama. Dug put recimo do izvora vode, povećava opasnost da žene postanu žrtve silovanja. Jer ovakvi teški poslovi, poput donošenja vode su u pravilu rezervirani za žene. Posebice u predjelima u kojima vladaju oružane bande, žene tako postaju lak plijen. Isto vrijedi i kod sakupljanja drva za ogrjev. Zato organizacije poput World Vision u blizini sela grade bunare ili sade stabla za ogrjev, kako u razgovoru za DW kaže Dirk Bathe iz ove organizacije.

Pored ovih praktičnih mjera, humanitarne organizacije pokušavaju utjecati i na promjenu ustaljenih uloga u obitelji. "Korisno je kada vjerske vođe koriste svoj utjecaj kako bi muškarce uvjerili u to da ne smiju provoditi nasilje nad ženama", kaže Bathe.

Riba u zamjenu za seks

Novi fenomen se bilježi i uz afričke obale. Zbog sve manjih ulova riba je postala skupa a ribari često od žena koje se brinu za to da hrana dođe na stol u zamjenu za ribu traže seks. Ta je praksa tako česta da čak i ima svoje ime: "Jaboya" sustav. U području oko Viktorijinog jezera organizacije poput World Vision pomažu ženama da same uzgajaju ribu kako bi izišle iz začaranog kruga nasilja.

Humanitarne organizacije primjećuju i fenomen po kojem u krajevima u kojima su žene odgovorne za poljoprivredu u slučaju slabijeg uroda zbog suše žene ispaštaju i bivaju izložene kućnom nasilju. Stručnjaci ovdje izlaz vide u naporima da se ženama omogući više izvora prihoda, ne samo od poljoprivrede.

Vlastiti bazen s ribama spriječava zloupotrebu žena

Tradicionalna podjela uloga u obitelji razlog za smrt

Općenito gledano, žene posebice trpe od posljedica klimatskih promjena tamo gdje je njihova uloga u društvu i obitelji podređena što ima za posljedicu pojave poput ograničenja slobodnog kretanja u javnosti.

U Tajlandu je 2004. u tsunamiju poginulo mnogo više žena koje su se nalazile u kućama. U Bangladešu, prema podacima mreže Gotelind Alber iz mreže Gender CC, mnogo više žena smrtno strada u poplavama jer rijetko ili gotovo nikada ne traže zaštitu u zajedničkim skloništima. Za žene u muslimanskom Bangladešu se jednostavno ne priliči da se nalaze u tijesnoj prostoriji s nepoznatim muškarcima.

S druge strane negativni utjecaj klimatskih promjena pogađa i muškarce kao npr. u Australiji gdje je stopa samoubojstava među muškarcima mnogo viša nego kod žena. U slučaju gubitka posla muškarci mnogo češće izvršavaju samoubojstvo jer se traženje pomoći u kriznim situacijama ne uklapa u tradicionalnu ulogu muškaraca.

Ženama koje se diljem svijeta, pa i u industrijski razvijenim zemljama, zalažu za borbu protiv klimatskih promjena se često prijeti silovanjima kako bi ih se ušutkalo.

Kod kuće i za vrijeme poplave - jer se "ne pristoji" biti s muškarcima u skloništu

Sve su to razlozi zbog kojih je tema "Gender i klima" postala neizostavni dio klimatskih konferencija. Jedan od ciljeva posljednje klimatske konferencije u Madridu je ravnopravno uključivanje žena na sve razine klimatske politike.

Neravnopravnost žena u ovom segmentu nije samo odlika nerazvijenih zemalja. Gotelind Alber spominje novi zakon o zaštiti klime u Njemačkoj koji predviđa veće oporezivanja emisija ugljičnog dioksida. Ovaj zakon bi posebno pogodio siromašne slojeve u kojima su žene natprosječno zastupljene. Zakonodavac bi ovim ženama trebao ponuditi alternative ako se zaista želi postići i klimatska i spolna ravnopravnost.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara