-

Neki ljudi su prirodno otporni, pojašnjava Doc. dr. Ilija Brizić, ali još nije posve jasno koje su rizične skupine za razvoj teških simptoma korona virusa, kao ni što je uzrok lažno negativnih nalaza testiranja

Doc. dr. Ilija Brizić, iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, stručnjak je za razumijevanje virusne patogeneze i imunološkog odgovora na infekcije. Samo za tjednik Express, objasnio je što se novoga zbiva u ratu sa zarazom u Kini i šire. Odgovorio je na neka važna pitanja o tome što virus čini opasnim i zašto uzrokuje smrt, o budućim cjepivima protiv tog virusa, te trebamo li ga se i koliko bojati i kakva nam je budućnost vezana uz ovaj nezgodni virus...

O nastanku korone i njegovoj mutaciji

Postoji mnogo korona virusa. Neki od manje javnosti poznatih korona virusa cirkuliraju stalno među ljudima i uzrokuju prehlade. SARS, MERS i COVID-2019 došli su u središte pozornosti jer je smrtnost nakon infekcije značajna, a zajedničko im je i to što su prešli sa životinja na ljude zbog promjena u njihovu genomu. 

Trebamo li se bojati virusa i što nas čeka?

Virusi su značajna prijetnja ljudima pa je svakako za očekivati da će se i u budućnosti pojavljivati novi, opasni virusi. Međutim, danas postoje brojne nove tehnologije koje omogućuju iznimno efikasnu identifikaciju novih patogena, njihovu karakterizaciju, ali i razvoj antivirusnih lijekova i cjepiva, a i danas smo tehnološki bolje opremljeni.

O lažno negativnim testovima 

Još nije posve jasno što je uzrok lažno negativnih nalaza testiranja kod nekih inficiranih. Virus je novi, o njemu se zna vrlo malo pa je izgledno da su metode uzimanja uzoraka bile neprikladne i nedovoljno optimalne. Osim toga, primjena nekih metoda može trajati par dana, a to odgađa početak liječenja. 

Pomažu li maske i pranje ruku?

Nošenje maski i pranje ruku je funkcionalno. Primjena dezinficijensa na bazi alkohola i pranje ruku uklanja virus. Prekrivanje nosa i usta tijekom kašljanja umanjit će prijenos virusa na druge ljude. Treba izbjegavati bliski kontakt s ljudima koji kišu, kašlju ili imaju povišenu temperaturu. No maske su za jednokratnu upotrebu pa je nužno držati se ostalih preventivnih mjera, kao što je redovito pranje ruku. Virus se širi aerosolom i kapljice nakon kašljanja završe na različitim površinama.

Što virus čini opasnim i smrtonosnim?

Uobičajeno je da takvi virusi inficiraju gornje dišne putove, s kojih se brže šire na druge domaćine, a pritom uzrokuju blaže, bezopasne prehlade. S obzirom na to da COVID-19 još nije prilagođen na novog domaćina, inficira i donje dišne putove. Širenje virusa iz donjih dišnih putova na nove domaćine je teže, ali može nanijeti više štete, tj. prouzročiti smrt. Još nije jasno koliko je ovaj virus opasan za ljude i kolika je smrtnost, iako se prema trenutačnim procjenama kreće oko 2 posto.

Sve o imunitetu i cjepivima

Virusi se s vremenom prilagođavaju na domaćina, ali se istodobno događa i obrnuti proces. Teško je predvidjeti što će biti s novim COVID-2019. U najboljem slučaju, širenje virusa će se ograničiti preventivnim naporima i karantenama, kao što je to bio slučaj i s virusima SARS i MERS. Izgledno je da će za nekoliko godina razviti cjepivo za ovaj virus. Ako se širenje virusa ne ograniči, moguće je da će novi korona virus postati još jedan korona virus koji nas standardno inficira. 

Jesu li neki ljudi prirodno otporni?

Odgovor je svakako da, ali još nije posve jasno koje su rizične skupine za razvoj teških simptoma. Kao što se vidi iz službenih podataka o oboljelima od COVID-2019, simptomi infekcije mogu biti od blagih do teških (povišena temperatura, kašalj, otežano disanje...). Trenutačno se čini da su starije osobe i one s kroničnim bolestima te koje su sklone razvoju težih simptoma.

Zašto životinje prenose virus?

Postoje virusi koji normalno inficiraju razne životinje, ali ne i ljude. Virusi su na granici živog i neživog te im je potreban domaćin kako bi bili živi. Zato im nije u interesu da ubiju domaćina. Dok virusi kruže u životinjama, podložni su mutacijama. Pretpostavlja se da su izvor korona virusa šišmiši, ali da je prijelaz na čovjeka ipak bio s ljuskavca. 

Dolaze iz prirode ili pak laboratorija?

Brojne epidemije virusa bile su desetljećima pod kontrolom zahvaljujući cjepivima, a pojavile su se opet jer ljudi odbijaju cijepljenje zbog pogrešnih informacija. Životinjsko podrijetlo COVID-2019 je potvrđeno analizom njegova genoma, dakle nije laboratorij.

 

Izvor: Informativa.ba, express.hr
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara