Aleksandar Bogdanović -

"Trenutni prosvjedi potvrđuju demokratski kapacitet Crne Gore", kaže za DW crnogorski ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Za njega je glavno pitanje zbog čega se SPC ne želi registrirati u Crnoj Gori.

Deutsche Welle: Gospodine Bogdanoviću, u Crnoj Gori već tjednima traju prosvjedi protiv novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Od kada je taj zakon usvojen krajem prosinca deseci tisuća svećenika, vjernika i pristaša Srpske pravoslavne crkve izlaze na ulice i zahtijevaju njegovo ukidanje. Čini li Vas to nervoznim?

Aleksandar Bogdanović: Prije svega moram reći da trenutni prosvjedi potvrđuju demokratski kapacitet Crne Gore. Vjerske zajednice, nekoliko političkih stranaka i dio stanovništva imaju pravo javno izraziti nezadovoljstvo i sve dok su ovi prosvjedi mirni, nitko ih, a ponajmanje vlada, u tome ne može spriječiti. S druge strane, mi moramo učiniti ono što su prije nas učinile gotovo sve europske zemlje, a to je uklapanje crkve u sustav i reguliranje pitanja na koja se odnosi zakon o vjerskim slobodama. Stav crnogorske vlade je tu jasan: Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je kao svi drugi izglasan i stupio na snagu, bit će proveden. Mi jamčimo da prava nijedne strane na koju se odnosi novi zakon neće biti ni na koji način prekršena. Zakon nije usmjeren ni protiv Srpske pravoslavne crkve niti protiv drugih vjerskih zajednica. Glavno pitanje je: zbog čega Srpska pravoslavna crkva do danas odbija da se registrira u Crnoj Gori? Mi jednostavno želimo zamijeniti stari zakon, koji je donesen 1977., jednim modernim zakonom koji je u skladu s europskim standardima. Vidjeli ste da je Venecijanska komisija (savjetodavno tijelo pri Vijeću Europe, op.ur.) podržala taj zakon. I mi mislimo da će donijeti boljitak svim građanima Crne Gore.

Ali vjerujete li da je uhićenje novinara tijekom prosvjedne akcije doprinijelo smirivanju situacije?

Željeli smo pokazati da se zakoni naše zemlje moraju poštivati. Ako se čine kaznena djela, država mora intervenirati. I želim naglasiti da će novim zakonom obje vjerske zajednice (Mitropolija Crnogorsko Primorska-MPC i Srpska Pravoslavna crkva-SPC) i njihovi vjernici moći i dalje raspolagati svojim crkvama, isto kao i do sada. Tu nema nikakve dileme. Mi smo sekularna država i poštujemo prava svih građana na vjersku slobodu. Međutim, ta sloboda i pravo na zaštitu vlasništva su dvije različite teme. Moramo regulirati imovinske odnose, tako što ćemo razjasniti činjenično stanje i provjeriti je li nešto učinjeno na protuzakonit način.

Ipak, crnogorska vlada ima zakonsku obvezu da štiti novinare i njihove izvore i javno se zalaže za slobodu medija i mišljenja. Kako se to slaže s najnovijim uhićenjima?

Što se tiče Zakona o medijima i novih zakonskih odredbi, koje su usvojene u vladi i o kojima će se uskoro raspravljati o parlamentu, pokušat ćemo uspostaviti jedan novi mehanizam. Neodgovorni sadržaji u jednom dijelu medija u posebno napetoj situaciji, lažni sadržaji koji su prijetili da izazovu ozbiljnu društvenu krizu, uvjerili su nas da je jednostavno neophodno poduzimanje mjera na tom području. Ako neki medij, kao pouzdan izvor, pokušava širiti paniku i nemir, na primjer tako što prenosi lažne informacije nekog stranog diplomata, onda to sigurno nije odgovoran pristup temi. Zbog toga država mora reagirati ako bilo tko čini kaznena djela.

Razlike između Crnogoraca i Srba su također kontroverzno pitanje. Dio tog pitanja je i zajednički jezik, koji se naziva različitim imenima. Može li se tako ojačati kulturni i politički identitet?

Vi znate da je crnogorski jezik službeni jezik u Crnoj Gori. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski i albanski. Značajan dio stanovništva govori crnogorski i ja vjerujem da tu nema nikakvih kontroverzi. Kao što znate, raspad bivše Jugoslavije je pokrenuo brojne lingvističke promjene u regiji. Jezik koji se nekada nazivao srpskohrvatski je najprije preimenovan u Srbiji i postao srpski jezik. Onda je jezik u Hrvatskoj službeno nazvan hrvatski. Na kraju je taj isti jezik u Bosni i Hercegovini službeno nazvan bosanski. Vjerujem da Crna Gore ima isto pravo. Jedna suverena država i njeno stanovništvo imaju pravo sami koristiti taj jezik, isto kao i druge zemlje u regiji.

Gospodine ministre, nedavno ste izjavili da se ljudi stalno doseljavaju iz Srbije u Crnu Goru. Kažete da se njihov broj utrostručio u posljednjih 20 godina. Kakve to ima posljedice?

U Crnu Goru dolazi veliki broj ljudi iz cijele regije, ne samo iz Srbije, i za to postoje različiti razlozi. Najveći broj traži poslove u turističkoj ili građevinskoj industriji. Rekao bih da nisu nezadovoljni ni uvjetima rada niti tretmanom u Crnoj Gori. Građani Srbije su oduvijek bili dobrodošli u Crnoj Gori, i ne samo iz Srbije, već i iz drugih zemalja. To se neće promijeniti. Što se tiče vašeg pitanja, ovdje se ne radi samo o imigraciji. Radi se mahom o građanima Crne Gore koji se tijekom popisa stanovništva izjašnjavaju kao Srbi. Takvih ljudi danas zaista ima više nego 1991. ili ranije i to jasno pokazuje jesu li Srbi u Crnoj Gori ugroženi. To navodno ugrožavanje Srba je propaganda koju šire određene političke grupe i mediji. Naravno da nisu ugroženi i nitko neće reći Srbima u Crnoj Gori niti bilo kojim drugim narodima da ovdje za njih nema mjesta. Crnogorci su, nažalost, mogli čuti takve poruke tijekom posljednjih dana i tjedana u susjednim zemljama.

Kako ocjenjujete poziciju albanske manjine i njihovu zastupljenost u politici?

Pripadnici albanske manjine su, isto kao i svi drugi narodi, podjednako važni u crnogorskom društvu. Mi imamo puno povjerenje u koncept civilnog društva. Predstavnici albanske manjine su tradicionalno zastupljeni u crnogorskoj vladi i mi smo na to veoma ponosni. To je potvrda da albanska manjina priznaje sve vrijednosti današnjeg crnogorskog društva i daje mu značajan doprinos. Crna Gora je multikulturna, multietnička, multikonfesionalna zemlja. Te vrijednosti za nas imaju ogroman značaj. Uz to mogu reći da Albanija i Crna Gora imaju izuzetno dobre diplomatske odnose.

Razgovor je vodio novinar DW-a Robert Schwarz.

Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara