Podsjetio je da migranti prvo uđu u EU, preko granice Grčke, pa izađu, a onda dođu pred granicu Hrvatske

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine sastao se danas u Zagrebu s ministrom unutrašnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Hrvatske Davorom Božinovićem.

Nakon susreta, ministar Radončić istakao je kako se pokazalo da je odnos Bosne i Hercegovine i Hrvatske strateški bitan jer dvije zemlje dijele više od hiljadu kilometara granice, ali i zajedničke probleme.

- Danas smo razgovarali o nastavku jedne uspješne saradnje, koja je u jednom trenutku bila blago došla u jednu delikatnu poziciju, ali mislim da smo resetirali odnose i da će naše agencije raditi na najbolji način. Ono što vas najviše, vjerovatno, zanima je problem migrantske krize. Ja sam bio slobodan da svog domaćina i delegaciju upoznam s time da se BiH susreće s iznimno velikim i teškim problemima – rekao je Radončić.

On je naveo kako je poznato da je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, gdje je prosječna penzija 200 eura, plaća 400 eura, te da 30 – 40 posto radno sposobnog stanovništva nema posla.

- Svaki šesti stanovnik nam ide na spavanje gladan i mislim da je potpuno prirodno da s tim upoznamo sve svoje prijatelje iz EU. Tu sam molio pomoć od svog kolege i Hrvatske, koja će predsjedavati, da upoznaju naše prijatelje iz EU da se stanje velike migrantske krize više ne tretira samo kao humanitarna. Nažalost, to više nije izbjeglička kriza. Nama je najveći broj dolazaka, recimo, iz Pakistana, koji ima 170 i više miliona stanovnika, Alžira, Maroka. Oni svi žele u Evropsku uniju – rekao je ministar Radončić.

Samo sedam posto pomoći za sigurnosni aspekt

Podsjetio je da migranti prvo uđu u EU, preko granice Grčke, pa izađu, a onda dođu pred granicu Hrvatske.

- BiH ne može garantirati članicama EU isti nivo sigurnosti jer su naše sigurnosne i obavještajne službe na granici kapaciteta. Dobili smo povratnike iz Sirije i drugih ratišta, dobili smo ekstremno veliki broj migranata, čije je identificiranje veoma teško – kazao je Radončić, te dodao:

- Mislim da smo imali situaciju u Bosni i Hercegovini da je i neko u inozemstvu prespavao tri godine migrantske krize. Nismo mijenjali zakone, nismo mijenjali podzakonske akte, a budžeti za naše agencije su ostali isti. Nije primljen niti jedan novi granični policajac i da ne govorim detalje koji nisu za javnost. Stoga je naša molba, i mi se tu zaista oslanjamo na izvanrednu situaciju s Hrvatskom i njeno shvatanje u kojem se našla Bosna i Hercegovina, da počnemo s jednim ozbiljnim lobiranjem i shvatanjem migrantske krize kao prevashodno sigurnosne, a ne kao humanitarne. Reći ću vam jedan podatak, da 93 posto pomoći koje smo dobili iz pojedinih zemalja Evropske unije ide na humanitarni aspekt, a samo sedam posto na sigurnosni – rekao je Radončić.

Ministar Radončić je napomenuo i kako, „ukoliko želimo da imamo sigurnu Evropsku uniju i sve naše zemlje partnere“, očekuje da oni bolje sagledavaju sve dimenzije krize.

- Ja sam iskoristio ovu priliku da još jednom zahvalim Republici Hrvatskoj i njenoj vladi na onome što su pomogli Bosni i Hercegovini te da pozovem svog cijenjenog kolegu da posjeti Bosnu i Hercegovinu – rekao je Radončić.

Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade Hrvatske Davor Božinović je na početku svog obraćanja čestitao ministru Radončiću na izboru i imenovanju za ministra sigurnosti BiH, navodeći kako je to „vrlo zahtjevno i dinamično mjesto“.

- Mi smo danas održali sastanak s našim saradnicima po pitanjima koja su od zajedničkog interesa i nema ništa prirodnije nego da dvije susjedne zemlje, koje imaju više od 1.000 kilometara zajedničke granice, u svijetu u kojemu su svi sigurnosni izazovi prekogranični, ne samo da se nađu tu i tamo već i da sarađuju, ja bih kazao, i na dnevnoj bazi, jer to je nešto što od nas očekuju i građani BiH, ali i Hrvatske – rekao je Božinović.

Istakao je kako se raduje što su prošli kroz sva relevantna pitanja i dogovorili određene mehanizme saradnje, čija će implementacija uslijediti vrlo brzo.

- Već danas će naši saradnici po određenim linijama rada uspostaviti i dogovoriti dodatne aktivnosti. A sigurno u danima i sedmicama koji slijede ćemo sarađivati na posebnim sastancima, po određenim segmentima policijskog posla koji su, opet ponavljam, više-manje danas svi sigurnosni izazovi transnacionalni. Mi jednostavno želimo biti još učinkovitiji u garantiranju sigurnosti našim građanima. Moramo shvatiti da je naša saradnja nužnost – rekao je Božinović.

Bolja saradnja svih službi

Božinović je rekao kako su veći dio sastanka posvetili pitanjima migracija te da su se analize praktički podudarile.

- Naravno da smo čuli neke podatke koji su u najmanju ruku za nas zanimljivi i zbog činjenice da Hrvatska u ovom trenutku predsjedava Vijećem ministara EU. Kao što znate, tu je nedavno bio neformalni ministarski sastanak posvećen pitanjima sigurnosti iz nadležnosti resora migracija, tako da smo mi već kao članica EU itekako bili aktivni u podizanju pitanja ove rute koja ide od Grčke preko BiH, Srbije, pa onda Hrvatske prema ostalim članicama EU. Neumorno smo o njoj govorili – rekao je Božinović.

Naveo je i kako su kao jednu od tačaka dnevnog reda neformalnog sastanka posvetili posebnom aspektu koji se javlja kao fenomen vezan uz ilegalne migracije, a to je porast organiziranog kriminala vezanog za krijumčarenje migranata na ovoj našoj ruti.  

- Hrvatska policija, kao što vam je poznato, već smo više puta to javno iskomunicirali, uhapsila je skoro 1.000 krijumčara prošle godine, što samo po sebi govori da se radi o jednom od najbrže rastućih oblika organiziranog kriminaliteta u ovom trenutku na ovim prostorima.  

Ako sam dobro informiran, jutros 95, a mi smo tek završili prvi mjesec. Već 95 osoba je uhapšeno, što je sigurno jedno područje saradnje koje dodatno moramo ojačati s nadležnim službama unutar BiH, ali i drugih službi u drugim zemljama ove regije – rekao je Božinović.

To je, prije svega, neophodno kako se ne bi doveli u situaciju da tim krijumičara bolje sarađuje između sebe iz različitih zemalja ovog dijela, ali i šire Evrope, a da saradnja službi kaska za njihovom.  

- Naravno, govorili smo i o boljoj saradnji iako je ona primarna svih službi koje se bave ilegalnim migracijama na granici između Republike Hrvatske i BiH. U tom smislu smo se dogovorili o pojačanoj sigurnosti između naših graničnih policija, ali i dosljednoj i angažiranoj provedbi onih sporazuma koji postoje između dvije zemlje. Tu prije svega mislim na sporazum o readmisiji, pogotovo onom djelu koji je namijenjen za povrat i ponovni prihvat osoba koje nelegalno borave na državnom teritoriju jednom od zemalja – rekao je Božinović. 

Riječ je, kako je naglasio, o ubrzanom postupku koji je namijenjen situacijama kada se radi o većem broju ljudi, a to je ovdje „činjenica s kojom se nosimo“.  

- Što se tiče pomoći BiH, mi smo i do sada uspjeli da određena pomoć od Republike Hrvatske, ali prije svega Evropske unije, bude kanalizirana ka BiH i naravno da ćemo se i nakon ovog današnjeg sastanka mi založiti da ta pomoć i ta sredstva budu više usmjerena prema onom što su konkretne potrebe sigurnosnih službi BiH kada je u pitanju jačanje njihovih kapaciteta, jer jačanjem kapaciteta sigurnosnih i graničnih službi svih zemalja na ovoj ruti je zapravo da se svi približavamo jednom od prioriteta i nove Evropske komisije, a to je jača kontrola i nadzor vanjskih granica Evropske unije – rekao je Božinović.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara