U Sarajevu se održava cjelodnevna međunarodna konferencija pod nazivom „Suživot Jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: 200 godina od Sarajevskog purima“.

Skup u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizovali su Jevrejska zajednica u BiH i Islamska zajednica u BiH kako bi zajednički obilježile 200 godina od Sarajevskog purima, jednog od najvažnijih događaja u historiji naše zemlje.

Na konferenciji će se, kako je to rečeno u samom uvodu, potvrditi ono što Bosna i Hercegovina i jeste - zemlja koja više od 500 godina svjedoči kontinuitetu zajedničkog življenja Jevreja i muslimana.

Prisustvo Jevreja u muslimanskim zajednicama datira još od prve zajednice muslimana u Medini, gdje je Medinskom poveljom njihova prava zaštitio poslanik Muhammed a.s.

Muslimani u BiH drže se tih načela i nastavljaju tu tradiciju zajedništva. Na tom osnovu su sefardski Jevreji, koji su proganjani iz Španije za vrijeme Reconquiste, prihvaćeni u BiH početkom 16. stoljeća.

Godine 1819. sarajevski muslimani spasili su svoje komšije Jevreje od samovolje, nepravde i zatočeništva Mehmed Ruždi-paše. Od tada sefardska zajednica obilježava Purim di Saray ili Sarajevski purim.

No, to nije jedini primjer građanske hrabrosti, rečeno je u uvodnom dijelu današnje konferencije. U izrazito teškim vremenima Drugog svjetskog rata spašavali su bosanski muslimani svoje komšije Jevreje od holokausta i pisali peticije, odnosno rezolucije protiv govora mržnje i nasilja, radi očuvanja mira, sigurnosti i zajedničkog života u BiH.

Bosanski muslimani ne samo da su osudili ubijanja, pljačke, deportiranje Jevreja, nego i Srba, a radi istine, pravde i dobrog susjedstva.

Vođeni odlučnošću u suprotstavljanju nasilju i afirmisanju mira i zajedništva, poglavari Islamske zajednice Husein ef. Kavazović i Jevrejske zajednice Jakob Finci prošle su godine popisali Sporazum za obilježavanje „Suživota Jevreja i muslimana u BiH na primjeru Sarajevskog purima“.

Uoči početka konferencije, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci otvorena je izložba člana Jevrejske zajednice i historičara Elija Taubera pod nazivom „Sarajevski purim“.

Tauber je podsjetio da su sarajevski Jevreji svake godine 11. oktobra slavili jedan mali praznik koji je kasnije nazvan Sarajevski purim, kao uspomenu na čudesno spasenje od ruku ugnjetača bosanskog valije Mehmed Ruždi-paše.

Ovaj bosanski valija je 1819. godine u okove bacio tadašnjeg hahambašu Mojsija Danona i desetoricu najviđenijih Jevreja i zaprijetio im da će ih pogubiti ako mu se u roku od dva dana ne isplati 500 kesa groša.

- Tri hiljade muslimana opsjednule su Ruždi-pašu u njegovom konaku „Beglug“, ušli silom u konak, provalili vrata zindana i oslobodili Jevreje. Valija Ruždi-paša jedva je iznio živu glavu i pobjegao u Travnik - pojašnjava Tauber.

Napominje da je ono na šta Ruždi-paša nije računao bio otpor sarajevske čaršije i solidarnost s veoma poštovanim Jevrejima, stanovnicima Sarajeva.

- Prema muvekitu otkrivamo da je 8. decembra 1819. godine Mehmed Ruždi-paša smijenjen sa položaja bosanskog valije, oduzeta mu je čast vezira i naređeno mu je da se nastani u Iskedži, a ne kao što se do sad mislilo da je pogubljen u Carigradu - dodaje Tauber.

Predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci u izjavi medijima naglasio je izuzetan značaj današnjeg obilježavanja događaja od prije 200 godina.

- To je događaj koji pokazuje jedan skladan suživot Sarajlija, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. To pokazuje i dokazuje da se u ovim krajevima nije uvijek mrsilo i nismo samo čekali pet minuta za neku osvetu, nego se i lijepo živjelo, pomažući jedni druge i živeći jedni sa drugima - kaže Finci.

Izuzetno važnim potcrtao je da se danas, kada u svijetu vladaju visoke tenzije, kada su odnosi između muslimanskog svijeta i drugih sasvim drugačiji, kada postoji užasan porast islamofobije, dokaže da se može živjeti normalno.

- Ako Jevreji u BiH mogu normalno živjeti sa muslimanima, zašto to u cijelom svijetu ne mogu i svi ostali - pita se Finci.

Među govornicima koji će se danas obratiti učesnicima konferencije trebao je biti i reis Kavazović, koji, međutim, zbog drugih obaveza nije mogao biti na ovom događaju.

U poruci koju je uputio prisutnima, reis je naveo da mu je veliko zadovoljstvo biti među pokretačima i realizatorima ideje obilježavanja ovog simboličkog događaja.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara