Vršilac dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo (JU HAS) Velid Jerlagić ističe da se ta ustanova suočava s nedostatkom prostora za skladištenje arhivske građe, a idealno rješenje tog problema zapravo bi bila namjenska zgrada koja bi ispunjavala uvjete potrebne za ispravno čuvanje te građe.

- Kao gradski arhiv, nemamo prostor za skladištenje arhivske građe. Naš najveći problem je prostor. Bit će nam teško primati novu građu, što smo po zakonu obavezni - kazao je za Fenu Jerlagić.

Kako naglašava istovremeno će uložiti napore da bude nastavljena digitalizacija određene arhivske građe i započne digitalizacija nekih novih fondova. To bi, kaže, bilo značajno za funkcioniranje Arhiva.

- To sve u cilju zaštite arhivske građe, najstarijih fondova Arhiva, a to je Orijentalna zbirka, Kartografska zbirka, zbirka slika, fotografija, razglednica… - kazao je.   

Pojašnjava da Historijski arhiv Sarajevo posjeduje dva depo prostora, u ulici Čadordžinoj (zgrada bivšeg Vakufskog sirotišta) i ulici Ferhadija (atomsko sklonište prilagođeno uvjetima čuvanja arhivske građe). Nešto arhivske građe čuva se i u Upravnoj zgradi Arhiva u Alipašinoj ulici, gdje se čuvaju rariteti, bibliotečka građa, lični i personalni fondovi…

Jerlagić podsjeća da su dosad postojali brojni pokušaji iznalaženja rješenja pitanja deponovanja arhivske građe koju Arhiv preuzima na trajno čuvanje, ali i naglašava da kratkoročna investicija, koja bi osigurala smještaj građe u narednih 10 ili 20 godina, nije isplativa investicija. Potrebno je, kaže, sistemski i u cjelini riješiti taj problem.

- Pokušavano je na razne načine. Ustupanjem zgrada, davanjem prostorija na trajno korištenje…. Međutim, sve je to skupa i neisplativa investicija jer je kratkog roka. Za gradski arhiv, kakav je Historijski arhiv Sarajeva, idealno rješenje bilo bi da dobije namjensku zgradu koja bi ispunjavala sve uvjete potrebne za ispravno čuvanje arhivske građe (temperatura, vlažnost zraka, udaljenost od centra grada i određenih institucija….) - naglasio je. Dodaje da se tu uvijek radi o najvažnijim dokumentima.

Jerlagić naglašava da je potrebno od 3.500 do 5.000 metara kvadratnih prostora da bi sva građa, nad kojom je nadležan Historijski arhiv Sarajevo, bila sigurno deponovana i na usluzi stanovništvu.   

- Mi smo javna ustanova, praktično čuvar zapisa kolektivnog sjećanja Grada Sarajeva odnosno Kantona Sarajevo. Dakle, u građi koju primamo, posjedujemo, čuvamo i dajemo na korištenje zapisano je kolektivno sjećanje grada Sarajeva, bez obzira da li se radilo o historijskim ili dokumentima novijeg datuma koji su neophodni stanovništvu za ostvarivanje njihovih prava - kaže Jerlagić. Dodaje da taj 'arhiv ima iste probleme koje je imao i u 70 godina postojanja, to je prije svega prostor'. 

Upravni odbor JU Historijski arhiv Sarajevo imenovao je polovinom jula ove godine arhivistu Velida Jerlagića za vršioca dužnosti direktora JU HAS u trajanju od šest mjeseci odnosno do raspisivanja konkursa za tu poziciju i imenovanja novog direktora.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara