Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović -

Balkanski poratni duhovni pejzaž, s neprebolnim ranama ratnih zlodjela i gubitaka i pokušajima oživljavanja međunarodno osuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, idealan je teren za testiranje učinaka i domašaja politički zapaljivih provokativnih izjava.

One na Balkanu – kao malo gdje drugdje – imaju dejstvo političkog potresa od sedam stepeni Richterove skale koji "uzrokuju veliku štetu na širem području". Jedna takva izjava, pripisana predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović, ovih dana je izazvala takva dejstva u bosanskohercegovačkoj javnosti i ozbiljno uzdrmala i odnose dvije susjedne države.

Prema izvještaju međunarodno prestižnog dnevnika Jerusalem Post ona je, u razgovoru s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom, kazala da je Bosna i Hercegovina "nestabilna zemlja koju su preuzeli ljudi povezani sa Iranom i terorističkim organizacijama" i kako je ta zemlja danas "pod kontrolom militantnog islama".

Vijest je imala očekivano dejstvo u Bosni i Hercegovini: naišla je na jedinstvenu osudu državnog (u uslovima blokade institucija – pretežno bošnjačkog) vodstva; nezavisnih intelektualaca i analitičara, Jevrejske zajednice ... – s porukama predsjednici da bi ona umjesto širenja insinuacija o susjednoj državi pod kontrolom militantnog islama, naročito u posjeti Izraelu u kojoj je glavna tema bio odnos prema holokaustu, mogla da se pobrine o zabrinjavajućim razmjerama rehabilitacije ustaštva i fašizma u svojoj zemlji; negiranja zločinačkog karaktera Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i ukazivanja najviših počasti osuđenima za udruženi zločinački poduhvat u prošlom ratu u Bosni i Hercegovini i agresivnih nastojanja da se jeftina politička kampanja o navodnoj ustavnoj obavezi osiguranja "legitimnog predstavljanja naroda" podmetne kao požar u susjedstvu u vidu insistiranja na oživljavanju "Hrvatske Republike Herceg-Bosne" kao jedino prihvatljivog rješenja.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović -

 

Dok je, sa zakašnjenjem karakterističnim za "diplomatije" zapadnobalkanskih zemalja, predsjednica Hrvatske najzad izjavila kako "apsolutno" nije rekla to što joj je pripisano, sva šteta već je bila počinjena.

Čak i ako je potres izazvan "navodnom izjavom koje uopšte nije bilo" – ova najnovija proba zapaljive retorike nudi i korisne pouke, i za regionalnu politiku i za regionalne medije, iz kojih bi se dosta moglo naučiti, ako to nekoga još zanima.

Najprije: o politici.

Vijest o tome šta je sve u posjeti Izraelu predsjednica Hrvatske "rekla" o Bosni i Hercegovini imala je taj kapacitet da potakne hitne osude prije svega zato što je bila logičan nastavak njenih prethodnih izjava o prijetnji koju predstavlja povratak hiljada ratnika džihada u Bosnu i Hercegovinu i angažovanja hrvatske diplomatije u Briselu i drugim svjetskim prijestonicama na diktiranju susjednoj državi izbornog zakona o "legitimnom predstavljanju naroda" po mjeri hrvatskog nacionalizma; nuđenja emancipatorske misije Hrvatske u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i istovremenog insistiranja kako je Hrvatska najznačajniji partner i zagovornik "europskih perspektiva svojih susjeda". Bošnjački političari i analitičari su – u osudama navodnih izjava hrvatske predsjednice u Izraelu – takođe pokazali selektivan odnos prema međunarodno dokazanoj prirodi udruženog zločinačkog poduhvata.

Oni su prebacili predsjednici da se svojim izjavama o Bosni i Hercegovini pridružuje "Dodikovom i Vučićevom antibosanskom projektu": na taj način se pridružuju zabludama bosanskog ratnog vodstva koje nije imalo jednak odnos prema Miloševiću i Tuđmanu iako je njihov sporazum o podjeli Bosne i Hercegovine bio usaglašeni projekt od kojeg se – ni nakon presuda međunarodnih sudova – nikad nije odustalo.

Oni koji imaju izborni kapacitet da zastupaju bosansku državu ne treba u ime očekivane diplomatske učtivosti da glumataju jedinstvo u stvarima u kojima ga nema. Stranci ionako savršeno znaju o čemu je riječ i predsjednik Srbije ne mora da bude "iznenađen i uvređen" ako u zajedničkoj posjeti evropskim institucijama predsjedavajući bosanskohercegovačkog Savjeta ministara ukaže na štetnu ulogu Republike Srpske i Srbije u vezi s euroatlantskim perspektivama zemlje. Sučeljavanje makar i potpuno oprečnih pogleda na javnoj sceni mnogo je blagotvornije za odnose u regionu od zakletvi na poštovanje "suvereniteta i teritorijalnog integriteta" susjednih država uz uporno nastojanje da se i jedno i drugo obezvrijedi.

Ima u ovoj priči i pouka za štampu.

Medijima se povodom izvještaja o izjavi hrvatske predsjednice u Izraelu prigovara kako su izazvali uznemirenje u javnosti prenoseći "lažnu vijest" (fake news). Iz profesionalne perspektive – ne vidim nikakav grijeh medija u ovom slučaju. Jedan međunarodno respektabilan dnevnik objavio je izvještaj o susretu izraelskog predsjednika s predsjednicom Hrvatske i "pored ostalog" – uključujući i glavnu temu: odnos u Evropi prema Holokaustu – naveo i šta je ona navodno rekla o Bosni i Hercegovini. Izjava pripisana predsjednici Hrvatske imala je i dodatnu notu vjerodostojnosti u njenim ranijim izjavama o hiljadama ratnika džihada koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu.

Drago mi je da je Radio Slobodna Evropa učinio i onaj, u današnjem novinarstvu rijedak a tako potreban, korak više: provjeru s novinarkom Jerusalem Posta koja je vodila brisanju na web stranici tog lista navodne izjave hrvatske predsjednice.

 

Oznake:
Izvor: Informativa.ba, slobodnaevropa
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara