-

4. i 5. jula, u Poznanu, u Poljskoj, održana je šesta konferencija EU-a i zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa. Sljedeći samit će biti održan u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj.

Nije bilo mnogo očekivanja od Konferencije Zapadnog Balkana, koja je završena u petak u Poznanu. Signal koji je poslat zapadnom Balkanu: stiže novac za čekanje.

Novac za projekte

Tako je odobreno 8 novih infrastrukturnih i energetskih projekata u iznosu od 700 milijuna eura. Od toga su 180 milijuna dodatna pomoć, a ostatak će sufinancirati vlade i krediti europskih banaka.

Tri od ovih projekata odlaze direktno u Sjevernu Makedoniju koju je povjerenik za pregovore o proširenju Johanensa Hahn nazvalo „svijetlim primjerom" za cijelu regiju.

Angela Merkel - ponovne čestitke Sjevernoj Makedoniji

Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je još jednom puna pohvalnih riječi za Sjevernu Makedoniju: „Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija". Ona je „olakšana" jer je otvoren put za pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije u EU i NATO.

Ta zemlja je dobila i novu ulogu u berlinskom procesu: zajedno s Bugarskom, sljedeće godine preuzima predsjedavanje Balkanskim procesom. „Velika nam je čast što ćemo kao kandidat za članstvo sada koordinirati složene projekte s jednom članicom EU-a", rekao je premijer Zoran Zaev novinarima.

Srbija i Kosovo koče

A to nije lak izazov. Provođenje projekata otežava posebno konflikt između Srbije i Kosova. Samit u Poznanu tu nije mogao donijeti ništa novog. Premijeri obje zemlje su se ponovo uzajamno optuživali.

Prebacivanje krivnje - Ana Brnabić

Na primjer, srpska premijerka Ana Brnbabić je rekla da zbog carina od 100 posto koju je kosovska vlada nametnula na robu iz Srbije, te dvije zemlje sada prvi put bilježe godinu s padom robne razmjene. „To je također narušilo povjerenje među zemljama u regiji", primećuje Brnabić. Premijer Kosova Ramush Haradinaj, međutim, ne želi ukinuti carine i insistira da Srbija prizna njegovu zemlju.

Priznavanje diploma

Ipak, jedna dobra vest iz Poznanna: priznavanje sveučilišnih diploma. Međutim zapadnobalkanski samit nije bio u stanju postići i to da budu priznate i niže stručne spreme, barem za neka visoko kvalificirana zanimanja.

Ali čak i ovo malo poostignuće ne pomaže, na primjer, ako građanima Kosova treba viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ili ako vozač kamiona provede sate na carini zbog nedostatka političke volje da se carinski punktovi spoje, žali tajnica Vijeća za regionalnu suradnju, Majlinda Bregu.

„Potrebno nam je više uspješnih priča, inače se samo možemo sastajati na samitima, ali nećemo biti u mogućnosti održati motivacijski plamen EU perspektive".

Konferencija s predstavnicima vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije, kao i zemalja domaćina, Njemačke, Austrije, Francuske, Italije i Poljske, trebala bi ponovno biti održana sljedeće godine. Domaći će biti Bugarska i Severna Makedonija.

I Hrvatska tijekom predsjedanja EU-om sa svojom konferencijom

Hrvatska je ponovila svoju želju da tijekom sog predsjedanja Europskom unijom sljedeće godine potakne procese EU integracije zapadnobalkanskih zemalja. "Zemlje jugoistoka Europe imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno u nekim zemljama EU-a, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele puno postupniji proces", rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa”, zaključio je Planković u samitu. On je ponovio da će i Hrvatska tijekom predsjedanja održati konferenciju zemalja jugoistoka Europe i EU-a.

"Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako europska perspektiva ne ostane samo eufemizam", rekao je Plenković.

Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara