Je li na predstojećim izborima za Europski parlament doista na kocki dalje postojanje Europske unije? Felix Steiner smatra da treba biti opušten. A ima za Vas i poneki savjet.

-

 

Oni koji se ovih dana voze kroz Njemačku, vide podijeljenu zemlju. Ima regija koje izgledaju kao i uvijek – tu i tamo poneki predizborni plakat i ništa više od toga. A ima dijelova gdje se sa stupova ulične rasvjete smiješe i po dva lica, gdje su ogromni billboardi na svakom seoskom trgu i gdje subotom čovjek ne može ući u samoposlugu a da ga ne salete predizborni tab pojedinih stranaka.

U čemu je razlika? U devet od 16 njemačkih saveznih zemalja se u nedjelju održavaju lokalni izbori, a u Bremenu se bira i novi parlament grada-pokrajine. Tamo – i samo tamo – se svim snagama vodi borba za svaki glas i svaki mandat.

Drugi izbori su strankama važniji

Što iz toga možemo naučiti? Bez obzira na sve priče o navodno sudbinskim izborima za EU, izgleda da su bar njemačkim strankama općinska vijeća u Saarlandu ili Saskoj još uvijek važnija od Europskog parlamenta. A kilava predizborna utrka za Europski parlament se ne može usporediti s kampanjama koje se vode pred izbore za Bundestag.

To nisu baš dobri preduvjeti da se izlaznost dovede do 48 posto koliko je dostigla na Europskim izborima 2914. To je za njemačke prilike bilo sramno malo, ali ipak pet posto više nego prosjek EU-a. Slovačka je tada držala neslavan rekord s 13 posto građana koji su zalutali na birališta.

Ovoga puta bi sve trebalo biti bolje, vjeruju demoskopi: širom Europe je mobilizacija veća nego prije. A istraživači javnog mnijenja znaju zašto je to tako: briga od masovnog skretanja udesno je građane natjerala na glasanje.

Visoka izlaznost – manje populista?

Ako dojam ne vara. Na skoro svim izborima tijekom protekle četiri godine u Njemačkoj izlaznost se povećavala pa su i pored toga desničarski populisti AfD najčešće imali dobre rezultate. Ranije je važilo: što veća izlaznost – manja šansa za uspjeh onih koji su na rubu političkog spektra. A sada se mora shvatiti da posebno desničarski populisti pridobivaju mnoge birače koji su ranije ostajali kod kuće kada su održavani izbori.

Rezultati desničarskih populista će u svakom slučaju biti glavna tema u nedjelju navečer. Je li skandalozna video-snimka s Ibize imala utjecaja na njihove rezultate i izvan Austrije? Ili će širom Europe oni dobiti tih 20 a možda i 25 posto koje im predviđaju neki istraživači javnog mnijenja? I ako to bude tako: što bi to značilo za EU? Bi li to doista bio kraj uspješne priče Europske unije?

Ujedinjeni nacionalisti Europe?

Ne – bez obzira na potrese koje bi tih 25 posto izazvalo širom Europe – to tako lako neće ići. Prvi preduvjet bi bio da su europski desničarski populisti i nacionalisti jedinstveni i da formiraju svoju parlamentarnu grupu. Trenutno postoje tri grupe. Nacionalisti svih zemalja – ujedinite se? Proturječnost je očita i opasnost da će EU biti ugrožena u parlamentu je mala. Svaka nacionalistička ili desnopopulistička vlada jedne države-članice bi blokadama u vijećima ministara ili na samitima mogla učiniti puno veću štetu.

Ne: za legitimaciju i buduću snagu Europskog parlamenta važi: oni koji najviše preziru demokraciju i ujedinjenu Europu su oni kojima je i jedno i drugo svejedno i koji zato ni ne idu glasati.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara