Za jedan od svojih malobrojnih nastupa tijekom kampanje za europske izbore Angela Merkel je izabrala Hrvatsku. Razlog je u tome što ta zemlja igra važnu ulogu u trenutnoj europskoj izbjegličkoj politici.

-

Sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i vodećeg kandidata Europske pučke stranke (EPP) Manfreda Webera s hrvatskim domaćinom Andrejem Plenkovićem ove subote nije samo puka podrška vjernog saveznika u kampanji za izbore za Europski parlament. Jer, Hrvatska u ovom trenutku važi za pouzdanog čuvara granica EU i tako pomaže da se o ovoj temi što manje govori uoči izbora. Pridržavanje, pak, ljudskih prava tu ne igra neku posebnu ulogu.

To je prije nekoliko dana potvrdio i tim švicarske televizije SRF. Ova televizija je u dva dana na granici između BiH i Hrvatske snimila četiri tzv. push-backa, odnosno ilegalne deportacije izbjeglica iz Hrvatske na teritorij svog susjeda. Ono o čemu organizacije za ljudska prava već odavno izvještavaju, sada je očigledno i dokumentirano: protupravno i uz upotrebu sile hrvatski policajci su protjerali izbjeglice na bosanskohercegovački teritorij, iako su već bili na području Hrvatske i u toj zemlji zatražili azil.

Uglavnom se radi o izbjeglicama iz Pakistana, Alžira i Afganistana. Švicarski novinari su opisali kako su se hrvatski policajci ponašali prema jednoj od grupa izbjeglica, nakon što su ih policijskim automobilima dovezli do šumarka u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom. „Otvorili su vrata i rekli: ‚Sad jedan za drugim!‘ Uništili su nam mobilne telefone, nisu nam vratili novac i počeli nas udarati pendrecima i govoriti: Go Bosnia!"

Nasilje na granici

Povratak preko zelene granice

Na taj način su državni službenici jasno prekršili međunarodno pravo kao i važeće propise Europske unije, kazala je Julija Kranjec iz zagrebačke NVO Centar za mirovne studije (CMS) u razgovoru za DW. Jer sve izbjeglice koje stupe na teritorij jedne od zemalja članica EU i u njoj zatraže azil imaju pravo na pojedinačnu provjeru, dakle individualan proces po standardima pravne države. To važi i za one koji su ilegalno ušli u EU. Deportacija se također može izvršiti samo u okviru uredne procedure, naglašava Kranjec. „To se nikako ne smije vršiti neslužbenim putem."

Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova odbacuje kritike. Policajci su samo zadržali one koji bi pokušali ilegalno prijeći granice EU. A to je u duhu Šengenskog sporazuma kada je riječ o zaštiti vanjskih granica EU-a. Osim toga u toj pograničnoj oblasti postoji opasnost od mina, argumentira Zagreb. Zbog toga bi policajci one osobe koje bi ilegalno došle u Hrvatsku preusmjerili na obližnje šumske putove. Što ukazuje na to da su oni, kako tvrde, samo pomogli. Pritom tvrdnje da su izbjeglice tukli i opljačkali odbacuju kao „pogrešne", navodi se u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Šikaniranje, prijetnje, ilegalni zatvori

No, ovakve optužbe protiv hrvatske policije nisu nove. Još krajem 2018. je civilna organizacija 'Border Violence Monitoring' (BVM) objavila brojne video-snimke na kojima se moglo vidjeti kako naoružani hrvatski policajci sprovode migrante, koji su već ušli na hrvatski teritorij, šumskim putem nazad u Bosnu i Hercegovinu. Ova organizacija je u svom najnovijem izvještaju pisala da čak u Korenici postoji ilegalni zatvor. U tom zatvoru se migranti protupravno zadržavaju i drže u neljudskim uvjetima, prije nego se deportiraju ponovo preko granice u Bosnu i Hercegovinu - ovako glase optužbe.

„Već duže od dvije godine postoje izvještaji hrvatskih i međunarodnih organizacija za ljudska prava sa izjavama svjedoka o ovakvim postupanjima. I hrvatski povjerenik za ljudska prava je o tome pisao. Ali, ništa nije bilo djelotvorno", kaže Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije. Ministarstvo unutrašnjih poslova, pak, rutinski odbacuje optužbe. Tvrde kako su sve žalbe provjerene i da ništa sporno nije pronađeno. Policija u Hrvatskoj uvijek radi u skladu sa zakonom, tako se navodi.

Hrvatska – dobar graničar?

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Berlinu 2018.

Od kada je stara Balkanska ruta, preko koje je 2015. oko milijun izbjeglica stiglo u EU, zatvorena žičanim ogradama na srpsko-mađarskoj i mađarsko-hrvatskoj granici, tisuće migranata pokušava da preko tzv. ‚Nove Balkanske rute‘ preko Bosne i Hercegovine pređe u Hrvatsku. Službe u BiH su 2018. u toj zemlji registriral 21.000 migranata.

Iako je vladi u Zagrebu jasno da izbjeglice Hrvatsku koriste samo kao tranzitnu zemlju na putu ka Zapadu, ipak se ta zemlja želi predstaviti kao uzoran graničar. „Za vladu je pristupanje Šengenskom prostoru vanjskopolitički prioritet", kaže Julija Kranjec za DW. „Zbog toga Hrvatska želi da pokaže kako je u stanju da štiti vanjske granice EU-a, pritom se ne obazirući na to što se povređuju ljudska prava i prava izbjeglica."

U europskoj službi?

Hrvatska, pak, nije jedini slučaj u EU. „Imamo izvještaje o sličnoj praksi i iz drugih zemalja koje graniče sa EU, kao i sa nekih međudržavnih granica unutar Unije", kazala je Kranjec. Izgleda, smatra Kranjec, da je to u EU postala uobičajena praksa. Zbog toga i ne čudi da hrvatsku vladu očigledno podržavaju na evropskom nivou. Već dva puta su zastupnici Europskog parlamenta pisali Europskoj komisiji, oštro kritizirajući praksu ilegalnih deportacija, ali nisu dobili nikakav odgovor. Sudeći po pisanju švicarskih medija, Europska komisija neće ništa reći ni o najnovijem slučaju, jer je Komisija odbila odgovoriti na njihovo pitanje. Tako da nije ni za očekivati da se tokom posjete Angele Merkel i Manfreda Webera Zagrebu o ovoj temi progovori kritički.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara