Merkel -

Konferencija o Zapadnom Balkanu u Berlinu tema je pisanja mnogih njemačkih novina. Posebna se pažnja posvećuje pitanju moguće promjene granica između Srbije i Kosova, te perspektivi ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU.

U tekstu pod naslovom "Eksplozivni eksperimenti" minhenski list Zidojče cajtung (SZ) piše: "Ko granicu stavi u pitanje, potpaljuje fitilj pod balkansko bure baruta. On rizikuje, štaviše provocira, izbijanje novih sukoba, od Bosne sa njena tri naroda, do Sjeverne Makedonije gdje postoji jaka albanska manjina. Koncept promjene granica bi naknadno potvrdio one nacionaliste koji u ratovima devedesetih uz svu brutalnost nisu uspjeli da ostvare svoj cilj uspostavljanja nacionalno homogenih država. A osim toga bi se time izdala i temeljna evropska ideja, da rješenje konflikata ne leži u razdvajanju nego upravo u većoj saradnji, i da granice ne treba da se pomijeraju po etničkim principima, već treba da se učine suvišnima. (...)

Ali za to je potrebno i da se državama Zapadnog Balkana pruži uvjerljiva perspektiva ulaska u EU. Inače, će pod pritiskom nacionalističih strijemljenja uskoro svuda da padne u drugi plan obećanje koje je dato još 2003. Samo da se svake godine organizuje neka nova konferencija na kojoj će učesnici  biti ponovo utješeni lepim obećanjima nije dovoljna kao neki koncept za Balkan", smatra komentator lista Zidojče cajtung.

Briga zbog nestabilnosti u Evropi

Promjeni granica se protivi i komentator konzervativnog lista Velt.

U tekstu pod naslovom "Merkel brani svoje naslijeđe na Balkanu" autor piše: "Zabrinutost zbog najnestabilnijeg regiona u Evropi spada u konstante kancelarskog mandata Angele Merkel. Do danas su tamo stacionirani njemački vojnici. Ona je od početka vodila konsekventnu politiku na Balkanu. (...) Kada je riječ o granicama, njoj je potreban jasan stav: ako se Emanuel Makron u Berlinu jasno izjasni za zadržavanje postojećeg stanja, onda neće samo Federika Mogerini da promijeni svoj stav, već će i dinamika prijedloga (o promjeni granica, prim. red.) da bude zakočena. Ali ako (francuski, prim. red.) predsjednik bude lavirao onda će oni koji zagovaraju promjenu granica ponovo da dobiju na zamahu - i Angela Merkel bi imala razloga da se plaši za naslijeđe svog kancelarskog mandata na Balkanu."

Za komentatora lista Vestdojče cajtung je odlučujuće pitanje, da li će zemlje Zapadnog Balkana da dobiju jasnu perspektivu članstva u EU.

"Vlade svih šest zemalja Zapadnog Balkana preduzimaju ozbiljne napore da ispune kriterijume EU. A Evropa i Njemačka su ih u tome uvijek ohrabrivale." Autor navodi nekoliko pozitivnih primjera, od borbe protiv korupcije do rješenja spora oko imena Makedonije i nastavlja: "Možda to još nije dovoljno. Ali to pokazuje koliko je perspektiva članstva u EU važna motivacija. Ako ona bude razočarana, list će da se okrene. Onda će u regionu ponovo da zavladaju haos, suparništvo i rat. To je jedan od razloga da se nadamo da će Njemačka i Francuska na konferenciji u Berlinu i dalje da vuku u istom pravcu."

Federika Mogerini i Aleksandar Vučić

"Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji"

Velike rezerve prema nekom skorom članstvu Srbije u EU ima komentator lista Frankfurter algemajne zajtungu (FAZ).

U tekstu pod naslovom "Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji" autor najprije podsjeća na primjer Bugarske i Rumumije, koje su primljene u člansvo 2007. mada za to nisu bile spremne . "Već tada su postojale velike rezerve prema primanju te dvije zemlje. Politika i pravosuđe su bile koruptne. A Bugarska je imala i veliki problem sa organizovanim kriminalom. Zato su obje ove nove članice bile stavljene pod nadzor. (...) To je bilo prije dvanaest godina. Taj nadzorni mehanizam je velikim dijelom bez učinka, ali on je još uvijek na snazi. I to sa dobrim razlogom."

U nastavku teksta se konstatuje da ni na zapadnom Balkanu situacija nije puno bolja. "Loše je stanje kada je riječ o nezavisnosti sudstva i medija, korupcija vladajućih često ostaje bez konzekvenci. Tu ni Berlin ni Pariz nemaju nikakvih iluzija. Ali taj region ipak ne treba da bude prepušten sebi. Jer inače će drugi, recimo Rusija (u Srbiji), Turska (u Bosni i Hercegovini) ili Kina (posvuda)  pred vratima Unije da se trude za što veći uticaj."

Ali, uprkos tome, "Srbija ovog trenutka nije podesan kandidat ni za članstvo, ni za neko veće približavanje EU. To dobrim dijelom ima veze i sa raspoloženjem u samoj Srbiji. Većina stanovništva već godinama u anketama izražava svoju nezainteresiranost ili čak svoju odbojnost prema EU." Otkuda dolazi to odbijanje, pita se autor. Kao jedan od razloga on navodi razočarenje građana Srbije politikom EU prema Kosovu. "Ali to nije sve. Jer, dok Vučić tvrdi da želi da povede svoju zemlju u EU, upravo mediji koji su mu potpuno odani u svakoj prilici huškaju protiv Evrope, sistematski i svakodnevno.

Primjeri za to su televizija Pink, kojoj Vučić rado daje intervjue, i agresivni tabloid Informer", piše FAZ. A "oba medija su odlučujući elementi njegove vlasti." Tako se u njima sistematski napadaju i ocrnjuju opozicioni političari, često i lažnim tvrdnjama. "A kada se ne bavi blaćenjem Vučićevih protivnika, Informer najmanje jednom nedjeljno upozorava da se sprema rat protiv Srbije." Prema pisanju tog tabloida, "da Vučić i ruski predsjednik Putin ne drže svoju zaštitničku ruku nad Srbijom, ona bi propala."

"Pa ipak Vučić šefa Informera naziva ličnim prijateljem. Da li se to slaže sa njegovom namjerom da povede zemlju u EU? U predsjednikovom okruženju kažu da se to mora razumjeti. Da u Srbiji postoji jako prorusko, antizapadno raspoloženje. Ako je to objašnjenje tačno, to bi bio odlučujući argument protiv članstva Srbije u EU. Zašto bi EU omogućila političko učešće državi u kojoj se huškanje protiv Unije smatra instrumentom neophodnim za osiguranje vlasti. Onaj ko želi primiti Srbiju u EU mora da zna da bi tako samo još jedna Mаđarska ušla u blok. Država u kojoj je sada huškanjem protiv EU mogu dobiti izbori. Takva članica samo bi oslabila EU. I zato takvoj Srbiji mjesto jeste u Evropi, ali ne i u Evropskoj uniji. Barem ne danas i ne sutra", zaključuje FAZ.

"Ali neće proći mnogo vremena i mediji njegovih prijatelja će ponovo proglašavati rat sa "Šiptarima". Pa makar samo u novinama", piše o Vučiću novinar Frankfurter algemajne cajtunga.

Klevete i laži ili ozbiljne optužbe?

U Frankfurter algemajne cajtung novinar Mihael Martens je objavio i sažetak svog razgovora koji je vodio sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem povodom optužbi da njegov brat Andrej igra na sjeveru Kosova vrlo važnu i aktivnu ulogu, pri čemu on ima dobre kontakte i sa krugovoma koji baš ne poštuju jako principe pravne države.

Po tvrdnjma njemačkog novinara, to je uvjerenje koje imaju i na "određenim državnim mjestima" u Berlinu, pri čemu se oni pozivaju na "izvještaje iz regiona, između ostallog i tajnih službi". U tim optužbama se radi o Zvonku Veselinoviću, za kojeg su mnogu uvjereni da je kralj podzemlja na sjeveru Kosova.

Odgovarajući na te optužbe Vučić kaže: "Zvonko Veselinović, sa kojim se moj brat dovodi u vezu, je svoje građevinsko preduzeće stvorio 2010. i 2011. kada su današnji opozicionari Boris Tadić i Dragan Đilas bili na vlasti. Moj brat ga je sreo možda dva-tri puta. Od 2015. on ga više nije vidio. I šta je tu sada problem? Ne znam šta da na to da kažem. To je uvreda. Ako znate šta je moj brat učinio pogrešno ili ilegalno, recite mi. Sve drugo su strašne laži, koje se koriste jer protiv mene ne mogu ništa da nađu, i umjesto toga pokušavaju da kiminalizuju moji familiju."

U razgovoru koji se navodi u FAZ-u Vučić je govorio i o situaciji u cijelom regionu. "Vučiću je važno da naglasi potrebu da se sa Albancima pronađe neki oblik mirnog suživota. "To bi za oba naroda bilo veoma važno. Ali ultimatumima i jednostranim potezima to ne može da se postigne."

Kada bi na Balkanu mogla da se izgradi osovina mira sa sjevera na jug, "to bi značilo mir u ovom dijelu svijeta za sljedećih 100 godina". U dvadesetom vijeku Srbija je morala da pati u različitim ratovima. "Ja se nadam da mi u sljedećih 100 godina više nećemo imati ni jedan jedini rat", rekao je predsjednik Srbije na kraju razgovora", piše novinar lista FAZ da bi na kraju dodao:

"Ali neće proći mnogo vremena i mediji njegovih prijatelja će ponovo proglašavati rat sa "Šiptarima". Pa makar samo u novinama."

Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara