-

Iako će Amerikanci uskoro proslaviti okruglih 10 godina bez finansijske krize, interes svjetskih finansijskih medija zaokupila je daleka Australija čiji pobjednički niz bez recesije traje već 28 godina. Koji je njihov tajni recept, puka ekonomska sreća ili posljedica dobrih politika iz kojih i ostale zemlje svijeta mogu nešto naučiti?

Kako piše New York Times, pitamo li australske ekonomiste pripisat će oni to dijelom sreći, a dijelom dobroj regulaciji tržišta. Da, Australija je obdarena prirodnim bogatstvima. Najviše željeznom rudom i ugljenom, a uspijevaju i biljne kulture poput pšenice, kao i uzgoj stoke. Sve su to sirovine o kojima, igrom slučaja, ovise Kinezi, njihovi najveći trgovinski partneri.

Australija je, naime, rano ulovila priključak na rastuću kinesku ekonomiju pa su, prema zadnjim podacima stranice TradingEconomics, u Kinu izvezli dobra u ukupnoj vrijednosti od čak 68 milijardi dolara. No, nije sve sreća, ima nešto i u pametnoj regulaciji i čvrstim institucijama.

Primjerice, 1997. godine kada se razbuktala finansijska kriza u Aziji koja je pogodila Južnu Koreju, Tajland i Indoneziju, sve velike uvoznike australskih proizvoda, udarac recesije osjetio je Novi Zeland (koji je bio podjednako izložen), ali ne i Australija. Australski dolar počeo je tada ubrzano padati na globalnom tržištu valuta, ali australska banka rezervi (Reserve bank of Australia), za razliku od Novozelanđana, nije to pokušala regulirati podizanjem kamatnih stopa, već su to iskoristili za konkurentnije plasiranje svojih izvoznih proizvoda u SAD-u i Europi.

U novijem primjeru, nekontrolirani rast cijena nekretnina, netom prije zadnje finansijske krize 2008. godine, stvorio je 'balon' koji je eksplodirao u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali ne i u Australiji. Inače, pokretačka snaga zadnje svjetske recesije, uz neopravdani potrošački optimizam, bila je liberalna politika svjetskih banaka koje su kredite dijelile šakom i kapom.

Međutim, australske se banke nisu povele za tim trendom. Zauzele su konzervativniji stav, dajući ograničene zajmove uglavnom unutar australskih granica. Morale su zbog toga žrtvovati globalno širenje i otvaranje velikih ureda u Hong Kongu, Londonu i New Yorku. Također, propustili su priliku Sydney pretvoriti u 'finansijsku meku' s velikom koncentracijom globalnih banaka i financijskih ustanova, ali, na kraju, ta ih je odluka sačuvala od uvoza stranih financijskih 'zaraza' kada je kriza nastupila.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara