-

Prema podacima iz posljednjeg Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, Potrebno je ubrzavanje reformi, ekonomski rast na zapadnom Balkanu bilježi ubrzanje sa 2,6 procenata u 2017. na 3,8 procenata u 2018. godini, uz projektovani prosjek od 3,7 procenata u 2019-20.

Međutim, ovakvi izgledi su podložni rastućim spoljnim i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi.

Prema izvještaju, zemlje u regionu sada imaju priliku da unaprijede reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtjeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima.

Uprkos snažnijem rastu u 2018., u regionu je otvoren manji broj novih radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Na zapadnom Balkanu je u 2018. kreirano samo 96,000 radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u poređenju sa 171,200 radnih mjesta otvorenih u 2017. Stopa nezaposlenosti je smanjena u 2018., ali je i dalje visoka, posebno za žene i mlade. U nekim zemljama je pad nezaposlenosti proizašao iz povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne zbog novootvorenih radnih mjesta.

 

-

„Donosioci politika u regionu bi trebali implementirati reforme koje će imati održivi rast i podstaći otvaranje radnih mjesta“, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. „Brzorastuće kompanije stvaraju najveći broj radnih mjesta na zapadnom Balkanu, ali takvih kompanija je malo, naročito u poređenju sa drugim malim tranzicionim ekonomijama u Evropi. Uklanjanje prepreka koje malim preduzećima otežavaju konkurentnost i rast će otvoriti mogućnosti za ljude – ohrabrujući poduzetništvo i inovacije, jačajući rast zapošljavanja i oslobađajući potencijal ljudskog kapitala ovog dinamičnog regiona.“

U izvještaju se naglašava da zemlje koje su se opredjelile za fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga, a da je očuvanje ovih rezultata od ključnog značaja. U većini zemalja javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju veliki izdaci za plate u javnom sektoru i netargetirani socijalni programi. Stoga unapređenje efikasnosti i pravednosti javne potrošnje, kao i jačanje mobilizacije prihoda ostaju prioriteti za zemlje zapadnog Balkana.

U tom kontekstu, a prema navodima izvještaja, od vitalnog je značaja za zemlje zapadnog Balkana da unaprijede reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, stimulisanje rasta i otvaranje radnih mjesta. U izvještaju se razmatraju opcije politika u oblastima kao što su politika konkurencije, oporezivanje, diversifikacija finansijskog sektora i ekonomska povezanost.

Izvještaj takođe razmatra izazove ljudskog kapitala u regionu. Ukoliko ostanu nerješeni, ovi izazovi će ozbiljno ograničiti izglede za rast i smanjenje siromaštva. Na primjer, ulaganje u rani razvoj djece bi pomoglo poboljšanju rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju, a takođe bi opremilo učenika vještinama koje poslodavci traže. Bolje usmjereni programi socijalne pomoći bi pomogli siromašnim i ugroženim domaćinstvima da se zaštite od šokova, dok bi efikasniji zdravstveni sistemi pomogli u suzbijanju rasta nezaraznih bolesti i smanjenju troškova za zdravlje koje građani plaćaju iz vlastitih sredstava.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara