Dokumentarno-igrani film „Nana Fata - bosanska heroina“ premijerno je prikazan u Sarajevu, u kompleksu memorijalnog centra Kovači.

Autor filma, režiser i producent je Enes Hotić, organizator premijere Savez bošnjačkih nevladinih organizacija, a suorganizator Fond Memorijala Kovači.

Osim junakinje ovog filma, starice Fate Orlović iz Konjević Polja kod Bratunca, premijeri su prisustvovali brojni njeni poštovaoci.

Jedan od njih, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, doputovao je iz Crne Gore, ponajviše u želji da lično upozna ovu plemenitu i dobru ženu, kako je rekao.

Ukazao joj je poštovanje i podršku da ustraje u dugogodišnjem nastojanju i pravnoj bici za izmiještanje iz njenog dvorišta bespravno izgrađene pravoslavne crkve.

Mitropolit naglašava da je i u Crnoj Gori aktuelan sličan problem jer je na planini Rumiji iznad Bara, prema Albaniji, Srpska pravoslavna crkva postavila objekat crkve, „srpske osmatračnice“, kako je on naziva.

Prije će nana Fata istjerati građevinu iz njenog dvorišta, čiji objekat mitropolit naziva i nacionalističkom provokacijom te „skalamerijom“ budući da je bespravno podignut, nego što će Crnogorci riješiti njihov problem na Rumiji, kazao je.

Nana Fata je u njenom od ranije prepoznatljivom maniru ponovila da će i dalje istrajavati u namjeri da bespravna građevina bude uklonjena s njenog imanja i da bi ona zahtijevala isto i kad bi to bila bespravno podignuta džamija te bilo koji drugi objekat bez njene saglasnosti. Inače poštuje bogomolje kao bogomolje, kazala je.

Mogla je i odustati od mukotrpne borbe s nepravdom jer ima djecu koja žive u Americi, ali neće, rekla je, već želi ograditi vlastito dvorište pa makar po njemu „hodale vrane“.

Ni sama ne zna kako je mogla izdržati dugogodišnju nepravdu i pravnu bitku, ističe ova starica, a posebno  optužbe da je ona nacionalista umjesto onih koji su joj u avliji podigli građevinu bez njene saglasnosti.

Autor filma Enes Hotić rekao je uoči premijera da film odslikava svu patnju i bol Bošnjaka povratnika u manji bosanskohercegovački entitet.

Nana Fata je reprezentativni primjer te vrste zuluma, ali je u međuvremenu postala simbol povratničkog ponosa i prkosa, dodao je.

Organizatori premijere naveli su da je namjera filma skrenuti pažnju domaće i svjetske javnosti na otpor Bošnjaka povratnika u Republiku Srpsku nedaćama kojima su izloženi, oličen u Fati Orlović u čijem je dvorištu 1996. godine podignut objekat pravoslavne crkve te pored brojnih sudskih ročišta i presuda u njenu korist, nije uklonjen.

Nana Fata je postala primjer kako se boriti za djedovinu i domovinu Bosnu i Hercegovinu, rečeno je.

Orlović je kazala da se zahvaljuje ljudima koji su odlučili da snime film o njenoj borbi jer će se tako na daleko čuti za njenu borbu.

"Jeste mi teško, 15 godina valja ovu borbu voditi. Ali uz lijepog Allaha i dobre ljude, nadam se da će biti bolje, ako Bog da, i da istrajem na svom. Ono nije potrebno, nikada nije ni trebalo. Što su pravili? Ja sam odgovarala i išla tri puta na suđenje što sam nacionalista. A kako ću biti nacionalista što hoću svoju avliju, a on nije nacionalista što je napravio u mojoj avliji i pobio toliku moju familiju? Kako on nije nacionalista i neće da ga kazne, nego kažnjavaju mene", rekla je nana.

Ona ističe da dok je ovakve politike u BiH ne vjeruje da će ukloniti crkvu, nego tek kada vidi da su se popeli na nju i počeli je uklanjati. Dodaje da voli svoj narod, ali i ističe da je tvrdoglav te da su joj mnogi sunarodnjaci stvarali probleme. Kaže da mnogi Bošnjaci misle da kada bi ona dozvolila da crkva ostane u njenoj avliji, da bi im bilo bolje.

"Ali, ja ne mogu. Ima dobrih ljudi, a i dobrih mrtvih. Da nisu mrtvi legli, ne bi hodali. Moramo poštovati ono što je leglo u zemlju, kao što mi hodama. Moramo ih poštovati, a ne poštujemo ih", naglašava Orlović.

Veli da želi da ostane čista i da hoće nazad svoju avliju i da će se nastaviti boriti, iako su je 20 puta tukli zbog čega je dva puta ležala u bolnici. Naglašava da u crkvu niko i ne dolazi jer u njenom selu i okolini ne žive Srbi, i pita se zašto crkvu nisu pravili na svojoj zemlji.

"Nisu je ondje trebali praviti i svaka čast svakome. Ja poštujem crkvu, meni ne smeta, ali neka je nose na svoje. Ja da znam da su ubili Srbe, a napravili džamiju nikada ne bih klanjala u njoj jer krv je svačija jednaka", kazala je Orlović te dodala da samo želi da uklone crkvu iz dvorišta i plate joj odštetu i da će onda sve biti dobro, kao i da joj je žao što iz zemlje odlazi i bošnjačka i srpska omladina.

Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, došao je na promociju filma kako bi vidio nanu Fatu i podržao njenu borbu. Naglasio je da crkva u naninom dvorištvu nije crkva nego nacionalistička provokacija te da takve stvari ljudi ne rade i da je uvjeren da će se crkva ukloniti. Izrazio je nadu da će BiH, kao i Crna Gora, krenuti ka članstvu u NATO paktu i Evropskoj uniji i da će zemlja procvjetati.

"Najviše sam došao zbog ove plemenite žene da je baš vidim uživo. Sve pratim do detalja, znam o njenoj porodici, o njenim kćerkama, o ljudima koji su u Americi i ovo je žena koju moraju svi da poštuju i da vole. Zamislite vi kada ona kaže ovdje da je džamija ja bih je makla. Šta znači to? To znači da nije ni crkva ni džamija, kada se na taj način pravi, kao i ona kod nas na Rumiji. Zato svaki narod, svaka nacija, svi ljudi dobre volje ne bi trebali da dozvole da se takve stvari prave i da se stvara mržnja među ljudima", kazao je Mihailo.

Crkvu na Rumiji, planini u Crnoj Gori, koji Mihailo naziva “srpska osmatračnica“, izgradila je Srpska pravoslavna crkva. Time je prekinuta viševjekovna tradicija prema kojoj su vjernici tri najveće konfesije, poštujući kult Svetog Vladimira, jednom godišnje iznosili krst na planinu.

“Tamo idu samo Srbi i nadam se da će, kao što će gospođa Fata maći onu skalameriju ispred njene kuće, maći ćemo i mi Crngorci sa Rumije i da vratimo to u prvobitno stanje i da se ljudi vole“, zaključio je poglavara Crnogorske pravoslavne crkve.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara