Grad Bihać danas slavi 759. rođendan. Na Trgu je tradicionalno održano rezanje i konzumiranje "džinovske" rođendanske torte koja je poklon ugostitelja i privrednika Bišćanima.

Prvi komad torte svečano su izrezali gradonačelnik Šuhret Fazlić i predsjedavajući Gradskog vijeća Davor Župa. Na Trgu je bio veliki broj građana svih uzrasta, dok su najmlađi mahali zastavicama s grbom grada. 

"Slaveći 759. rođendan naš grad sa svojim građanima prolazi kroz nove izazove, ali uvijek ponosno stoji kao kao oaza suživota, tolerancije i međusobnog uvažavanja. Naš grad kao luku različitosti čine ljudi, oni koji ovdje žive od rođenja, oni koji u ovaj grad dolaze i koji ga biraju za život, oni koji kroz njega prolaze i upoznaju ga i oni koji u njemu prepoznaju identitet i vrijednosti koje žele razvijati. Stoga čuvajmo naš grad, budimo jedinstveni i odlučni da vrijednosti koje su u temeljima ovog grada više od 759. godina ne budu nikada minimizirane i zaboravljene", kazali su Fazlić i Župa.

Najmlađi zapjevali gradu

Proslava rođendana počela je promocijom romana "S druge strane ljubavi"autorice Armele Zahiragić koji govori o nasilju u porodici. Održan je i malonogometni turnir u kojem je učestvovalo 200 dječaka i djevojčica raspoređenih u 19 ekipa, a organizovan je i tradicionalni planinarski pohod od bihaćke aleje do Planinarskog doma Plješevica.

Gradonačelnik Fazlić posjetio je najstarije Bišćane Ajku Midžić i Ibrahima Ćehića koji su u devetoj deceniji života, a jutros je posjetio i slavne trojke u prigradskom naselju Kralje iz porodice Vuković. Trojke Dorijan, Luka i Leona su u žiži interesovanja Krajišnika koji pružaju nesebičnu podršku porodici od trenutka kada su došli na svijet.



Ranije je organizovan i prijem za sve bivše načelnike i gradonačelnike Bihaća te bivše predsjedavajuće Gradskog vijeća, a jutro u Gradskoj upravi su uljepšali mališani iz bihaćkih vrtića koji su otpjevali "Divan dan" svom gradu te izrecitovali nekoliko pjesama.

Od kapetanije do AVNOJ-a

Od VIII stoljeća p.n.e. Bihać i njegovu okolicu naseljava pleme Japoda, koje su sredinom IV stoljeća p.n.e. pokorili Rimljani. Početkom VII stoljeća područje Bihaća naselili su Sloveni, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi iz tog vremena. Prvi gradovi oko rijeke Une, prema povijesnim izvorima, nastaju sredinom XIII stoljeća. Bihać, središte Pounja, prvi put se spominje 26.02.1260. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, kao grad sagrađen na Otoku Sv. Ladislava, u vlasništvu benidiktinske opatije iz Topuskog. Godine 1262. proglašen je slobodnim kraljevskim gradom sa svim pravima što mu je osiguralo samostalni razvoj. Povelja iz 1271. godine potvrđuje da je Bihać u tom vremenu uživao povlastice slobodne gradske općine. Na čelu općine nalazio se gradski starješina ili major villae, koji je zbog svoje uloge često nazivan i sucem. U ranijim dokumentima Bihać je bio pozant kao Otok sv. Ladislava.

Tokom Osmanskog carstva, Bihać je bio jedno od najvažnijih uporišta za prodor prema zapadu, a bio je sjedište kapetanije, sandžaka i kadiluka. U njemu je održano i prvo zasjedanje AVNOJ-a, a u vrijeme Jugoslavije bio je važan privredni centar. U proteklom ratu Bihać je imao ulogu odbrambenog okruga.

Iseljavanje najveći problem

Prema posljednjem popisu u Bihaću živi 56.261 stanovnika, ali taj broj je smanjen tokom proteklih godina s obzirom da se iz ovog mjesta iseljavaju mladi, ali i cijele porodice u potrazi za boljim životom.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara