-

Ako se detaljnije pogleda utIcaj koji pojedine namirnice imaju na okoliš, vidljivo je kako upravo meso i mliječni proizvodi spadaju u faktore koji nanose ogromnu štetu. Plinovi koje ispušta stoka koju uzgajamo za hranu iznose između 14.5 i 18 posto emisije plinova koji dolaze od ljudske ruke

Trenutno na svijetu živi 7.7 milijardi ljudi, a vjeruje se da će se taj broj do 2050. popeti na 10 milijardi te da će nastaviti rasti. Naučnici s Harvarda tvrde kako su otkrili ključ održivosti, dijetu koja bi trebala nahraniti 10 milijardi ljudi i pritom spasiti planetu, piše BBC.

Pitanje održivosti nešto je što naučnike muči već desetljećima. Broj ljudi na svijetu raste, a resursa je sve manje ili su ograničeni.

Planetarna dijeta

“Planetarna dijeta” trebala bi riješiti ovaj problem, a za one koji strahuju da bi ona bila restriktivno vrlo neugodna, imamo dobre vijesti – ova dijeta ne podrazumijeva baš totalnu zabranu mesa i mliječnih proizvoda. Ipak, zahtijeva veliku promjenu u kompletu namirnica koje stavljamo na svoje tanjire.

Naime, ako svaki dan konzumirate meso, mogli biste proći kroz teži period. Crveno meso po planu  naučnike trebali biste jesti najviše jednom sedmično, piletinu i ribu nešto više, no najviše proteina trebali biste unositi iz povrća. Istraživači preporučuju svakodnevnu konzumaciju orašastih plodova i grahorica.

-

Voće i povrće trebaju zauzimati polovinu tanjira

Snažno se preporučuje konzumacija voća i povrća koje bi trebalo zauzeti polovinu svakog tanjira.

Kako to izgleda u praksi i na tanjiru? Ovo su dnevne količine:

1. 50 grama orašastih plodova

2. 75 grama grahorica

3. 28 grama ribe

4. 13 grama jaja (jedno i pol sedmično)

5. 14 grama crvenog ili 29 grama bijelog mesa

6. Ugljikohidrati – hljeb ili riža 232 grama ili 50 grama povrća koje sadrži skrob

7. 250 grama mliječnih proizvoda

8. 300 grama povrća i 200 grama voća

Uz ovo, dopušteno je pojesti 31 gram šećera dnevno i otprilike 50 grama ulja poput onog maslinovog, bučinog…

U tablici koju je objavio BBC  možete vidjeti kako vaše prehrambene preferencije utiču na okoliš.

Nema gladovanja, samo zdravo hranjenje

-

Profesor Walter Wilet ima odgovor za one koji strahuju da je ovakva prehrana “tužna”. “Postoje bezbroj mogućnosti i varijacija. Ovdje se ne radi o gladovanju, već o zdravom hranjenju koje je fleksibilno i u kojem se može uživati”, rekao je Willet.

Profesor Walter Wilet -

Ovaj bi plan zahtijevao promjenu prehrane u gotovo svakom dijelu svijeta. Evropa i Sjeverna Amerike morale bi drastično smanjiti konzumiranje crvenog mesa, dok bi istočna Azija morala smanjiti konzumiranje ribe, a Afrika količinu pojedenog povrća.

Ako se detaljnije pogleda uticaj koji pojedine namirnice imaju na okoliš, vidljivo je kako upravo meso i mliječni proizvodi spadaju u faktore koji nanose ogromnu štetu. Plinovi koje ispušta stoka koju uzgajamo za hranu iznose između 14.5 i 18 posto emisije plinova koji dolaze od ljudske ruke.

Trošimo ogromnu količinu svježe vode

Poljoprivreda je također značajan izvor onečišćenja zbog amonijaka koji se koristi na farmama. Proizvodnjom hrane, odnosno navodnjavanjem, troši se 70 posto zaliha svježe vode.

 Naučnici kreću u akciju

Na ovoj je ideji radilo ukupno 37  naučnika širom svijeta, od stručnjaka za klimatske promjene do nutricionista. Dvije godine slagali su dijetu koja je sada objavljena u Lancetu, a sada je plan s ovim zaključcima obratiti se vladama svijeta i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Mogao bi to biti prvi korak prema prehrambenoj revoluciji.

Kakvo je vaše mišljenje o 'Planetarnoj dijeti', podijelite to sa nama u komentarima.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara