Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo -

U otvorenom i direktnom razgovoru  federalna minstrica okoliša i turizma, Edita Đapo govorila je za portal Informativa.ba o ženama u politici, koliko bi žene mogle da utiču na društveni život, kako mogu uticati na političke odluke, o odlasku mladih i padu nataliteta kao problem današnjice?

Ima li za žene u BiH mjesta u politici? Ima li dovoljno žena na političkoj sceni?

Na ovim prostorima za žene tradicionalno nije bilo mjesta u politici. U našem društvu još uvijek ima nekih patrijarhalnih shvatanja po kojem su uloge moškarca i žene u društvenom životu strogo podijeljene. Prema ustaljenim stereotipima žena treba da se ostvari u porodičnom, a muškarac u javnom i profesionalnom domenu. Taj stereotip u mnogome otežava profesionalni položaj žene i u društvu i u politici jer kako objasniti drugačije situaciju u kojoj na izborima žene ne glasaju za žene iako ih ima na kandidatskim listama. Umjesto da sruše stereotipe i svoj glas povjere kolegicama koje boljle razumiju njihov položaj i potrebe, one glasaju za muškarce i zbog toga iako imamo određen broj žena u politici taj broj neznatno i nedovoljno raste pa su muškarci idalje istaknutiji i zastupljeniji kako na listama, na mjestima političkkog odlučicanja, tako i u društvenim i ekonomskim prilikama uopšte. Zato lično uvijek podstičem žene da se društveno i politički angažuju, obrazuju i prijave u izbornoj utrci, a one koje to ne čine ili ne žele politički angažman podstičem da svoj glas povjere drugoj ženi da ih može predstavljati na mjestima odlučivanja.

Koliko bi žene mogle da utiču na društveni život, šta Vi mislite o tome?

Mislim da danas žene najviše pogađa činjenica da nam odlaze djeca, naša djeca u koju smo uložili sve što se srcem može dati ljubav, strpljenje, pažnju, vrijeme, moralne i ljudske vrijednosti.

Žene trebaju da shvate da djeca koju su odgajale, pametna djeca, Bosanci i Hercegovci koji nemaju vremena da čekaju da se njihove majke, nane, očevi, rođaci, amidže i stričevi razbude, da nemaju rezervni život, da nemaju vremena da im neko potroši dvadeset godina, da nemaju vremena obilaziti biroe za zapošljavanje, odnosno da nemaju vremena da izgube priliku i mogućnost da rade, rađaju djecu, stvaraju porodicu, kupe stan ili auto. Naša djeca neće da maštaju nego žele da imaju ono što maldi ljudi imaju u evropskim zemljama, ono za što bi mladi ljudi rekli „normala“.

Znači žene, majke, name, bake, tetke razbudite se kako bismo zadržali našu djecu u BiH, naka nam naša djeca dolaze svaki dan, a ne samo za praznike iz dalekih zemalja. Uzmimo stvar u svoje ruke i stvarajmo bolju budućnost za našu djecu.

Šta žene mogu učiniti u političkom životu, kako mogu uticati na političke odluke?

Smatram da su žene socijalno i emotivno osjetljive na ljudske probleme i da ih one više osjećaju i uočavaju. U njihovoj prirodi je da vode brigu o djeci, o nemoćnima, da se bave onim što unapređuje pitanje odgoja, vaspitanja, jednakosti i ravnopravnosti.

Poznato je da je tek u mandatu Obame u Americi donesen Lili akt, zakon o pravu na jednaku plaću, po kojem bi žene za isti posao koji obavljaju trebale biti plaćene kao i muškarci. Nedavno je tek u Federaciji BiH usvojen Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji olakšava mladim bračnim parovima da ostvare svoju najveću želju i da se ostvare u ulozi roditelja, majki, a to su stvari koje se tiču politika i mjesta u kojim se odlučuje parlamenti i ministarstva.

Što se tiče SBB i žena koje su se opredjelile za ovaj politički projekat trudit ćemo se da na svaki način poboljšamo položaj žena, da se trudnoća ne smatra preprekom pri zapošljavanju, da se porodiljsko odsustvo ne smatra otežavajućom okolnosti pri ocjenjivanju rada, da se isto plaćaju za isti doprinos, da utiču na programe koji se odnose na odgoj i vaspitanje djece, na bolju zdravstvenu zaštitu žena, omladine i djece, na izgradnju naselja koje prati odgovarajuća infrastruktura, gdje velike stanbene komplekse prati odgovarajući broj škola, vrtića i sportskih dvorana.

Jedan od projekata SBB je da se ženama koje nisu opredjeljene za javni i profesionalni angažman, neki politički angažman, prizna njihova društvena uloga u očuvanju porodice i tradicionalnih vrijednosti. Ja sam doktor nauka, pripadnica akademske zajednice, bavim se politikom i trenutno sam ministrica u vladi Federacije BiH i imam jedno dijete o kojem se staram i brinem. Međutim, žene koje su svoj društveni, profesionalni i javni život podredile porodici, odrekle se svojih ličnih ambicija i profesionalnih uspjeha pa su rodile troje ili više djece, odgojile ih, vaspitale, školovale i zaštitile od savremenih zala koja vrebaju na svakom koraku su također uspješne žene. Moramo priznati njihov ogroman doprinos u očuvanju tradicionalnog, porodičnog života i porodice kao osnovne ćelije društva. Zato ćemo se zalagati da svakoj majci koja je rodila troje ili više djece osiguramo pravo na adekvatnu naknadu ili penziju kako su to uradile mnoge savremene zemlje, pa i neke zemlje u regionu koje su prepoznale problem pada nataliteta i egzodus mladih ljudi i mladih porodica. Te žene su uspješne jednako kao što smo uspješne i mi koje ih predstavljamo. Zato mi iz SBB kažemo da mi nismo stranka niti partije nego savez saveznika koji podržavaju politike koje stvaraju bolju budućnost.

Kako će se to postići? Kojim sredstvima?

Kada je mogla siromašna Makedonija i još siromašnija Crna Gora može i BiH ma kako siromašna bila. Mi iz SBB predlažemo ukidanje budžetskog finansiranja političkih partija. To su velika sredstva. SBB se toga ne boji. Boje se druge političke stranke koje koriste ova sredstva godinama i čiji su funkcioneri koristili „bijeli hljeb“ godinama. SBB se izborio na državnom nivou i ukinuli smo bijeli hljeb, naknade za rad u kojekakvim komisijama i odborima itd. Ima novca samo ga treba racionalno rasporediti.

Osim odlaska mladih i pada nataliteta šta prepoznajete kao problem današnjice?

Jednoumlje i strah od režima. Demokratija je ušla u BiH, višeratijiski sistem je na sceni, niko nam ne brani da se politički angažujemo, da pričamo viceve, ali jednoumlje je sveprisutno. Obračun sa političkim neistomišljenicima i intelektualcima je ono što je uzelo maha i što se ne smije tolerisati. Intelektualci, novinari, pisci, umjetnici moraju se slobodno izražavati jer oni su najbolji detektori društvenih bolesti. Ućutkivanje, naručeno premlaćivanje i utjerivanje straha u slobodnu misao nije dobro i morat će se prepoznati kao društvena devijacija. Zato naglašavam da od demokratije, pluralizma, slobodne misli i izražavanja, kao i udruživanja ne smijemo odustati.

Za vrijeme Vašeg mandata dobili ste brojne nagrade za Vaš rad. Možete li to prokomentarisati?

Drago mi je da su mnogi predstavnici međunarodnih organizacija i lokalnih vlasti prepoznali moje napore i dodijelili mi nagrade za rad. To je moja satisfakcija i zahvalna sam im na tome. Ne mogu nabrojati sve, ali mogu izdvojiti neke od tih nagrada. Nagrada kojom treba da se ponosimo svi u BiH jeste prvo mjesto u konkurenciji od 195 zemalja koju je BiH dobila na Konvenciji UN o biloškoj raznolikosti za novouspostavljeni sitem izvještavanja, potom nagrada Počasna građanka Goražda, Nagrada za doprinos razvoju općine Donji Vakuf, nagrada Evropkog pokreta za doprinos u turizmu itd.         

Hvala Vam za ovaj intervju i želimo Vam puno sreće u budućem radu!

Hvala Vama.

 

 

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara