-

Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Srednjobosanskoj županiji (SBŽ) pokazuje da rukovoditelj ima diskrecijsko pravo da odabere kandidata bez objektivno utvrđenih smjernica, da kandidati ne mogu štititi svoja prava u žalbenom postupku, te da je provođenje intervjua za posao neadekvatno definirano.

U analizi, koju su danas u Travniku predstavili predstavnici Helsinškog odbora za ljudska prava i Udruge KAM, koji su dio Antikorupcijske mreže u BiH - ACCOUNT, istaknuto je kako je u SBŽ-u zaobiđeno donošenje županijskog zakona o državnoj službi te da su usvojene sve manjkavosti federalne regulative.

Predstavnica Helsinškog odbora za ljudska prava Mirjana Ćuskić kazala je novinarima kako je nužno učiniti proces zapošljavanja u državnu službu transparentnijim, potom adekvatnije urediti provođenje intervjua i ukinuti diskrecijske ovlasti rukovoditelja organa uprave, čime bi se prevenirala korupcija.

- Legislativa omogućuje rukovoditelju da izabere jednog od više kandidata koji su ostvarili jednak broj bodova na temelju usmenog intervjua, bez objektivno utvrđenih smjernica. Također, dva člana komisije za odabir kandidata su iz organa državne službe i direktno odgovaraju rukovoditelju, čime se dovodi u pitanje nepristrasnost i neovisnost komisije - istaknula je Ćuskić.

Usto, ocijenjeno je kako zakonodavstvo u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru i dalje sadrži potencijalno koruptivne odredbe, a praksa zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i poduzećima dokazuje da se legislativne manjkavosti obilato koriste za koruptivno zapošljavanje.

Predstavnica Udruge KAM Mirhunisa Bektaš istaknula je kako je inicirana suradnja s Timom za borbu protiv korupcije SBŽ-a, ali da nije bilo političke volje da se nešto pokrene.

- Članovi spomenutog tima su se ograđivali, pronalazi različite izgovore - da nemaju opis posla, da nisu plaćeni... Imali smo potporu premijera Tahira Lende, koji je čak imao i svoje prijedloge kako ukinuti diskrecijska prava, ali u konačnici ovo pitanje nije riješeno - naglasila je Bektaš.

Helsinški odbor za ljudska prava analizirao je zakonodavni okvir u sedam županija u Federaciji BiH, u okviru projekta Antikorupcijska mreža u BiH - ACCOUNT.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara