-

HIV, od posljedica ove zaraze u svijetu je tijekom 2017. poumiralo skoro milion ljudi, procjenjuje se njih 940.000. Od malarije godišnje umre nešto više od milijun ljudi. Od tuberkuloze 1,7 miliona. I zbog tehnološkog razvoja i zbog gomilanja bogatstva, čovječanstvo, globalno gledajući, ima sve što je potrebno da pronaći cjepiva protiv ta tri glavna uzročnika umiranja po siromašnom dijelu svijeta.

Za mnoge od tih bolesti – HIV, malarija, TBC, lepra, razne diareje... – postoje više ili manje uspješni lijekovi, ako već ne oni koji udaraju na uzročnika, onda takvi koji ljudima siptomatski pomažu da ozdrave ili prežive. Cjepiva i krajnje efikasni lijekovi praktično su iza ugla, a ipak najnovija studija što je objavljuje Gates Open Research upozorava da medicina za niti HIV niti TBC niti malarija neće u dogledno vrijeme pronaći cjepivo, osim ako bi se krenulo s puno većim ulaganjem novca u istraživanja.

Istraživanje 15 znanstvenika, što ga je financirala Zaklada Billa i Melinde Gates, otkriva da bi za pronalaženje terapija koje bi predstavljale praktično rješenje za te bolesti (pritom se misli i na bolest spavanja, hepatitis C, denga groznicu i sl.) do 2030., bilo potrebno 9 milijardi dolara. Sada se izdvajanja za istraživanja – iz budžeta nacionalnih vlada, privantih donacija i iz farmakoloških kompanija – svode na tri milijarde.

U narednih pet godina za najkritičnije lijekove koji nedostaju, a koje bi trebalo pronaći, procjenjuje se da nedostaje između 1,5 i 2,8 milijardi dolara. I dok bi čovjek očekivao da se izdvajanja za takva istraživanja povećavaju, bilo zato što je često riječ o jeftinim lijekovima, bilo zato što su i vlade i zaklade i tvrtke od 2000. do izbijanja krize povećavali svoja izdvajanja, bilo zato što je očito da epidemije i smrt dovode do ekonomske i političke nestabilnosti, od 2009. izdvajanja padaju.

Izuzetak je ebola, i to od onog trenutka kad je zakucala na vrata Zapada, kad je kriza sa širenjem tog virusa iz Afrike umalo prešla prag da se netko zarazio u nekoj od bogatih zemalja svijeta. Aktualno istraživanje je vrlo pesimistično, ali je realno uz sadašnja kretanja. Pokazuju to i brojke s terena. HIV je danas donekle suzbijen ili se suzbija. Broj umrlih u prošloj godini za čak 52 posto je manji od 2004., godine u kojoj je smrtnost od HIV-a bila najveća, te je 34 posto manji od broja umrlih 2010.

Cilj WHO-a do 2020. godine je smanjiti broj umrlih na 500.000 ili manje, a to teško da će se uspjeti ovim ritmom suzbijanja bolesti i nabavke terapije za oboljele po siromašnim zemljama. Slika malarije u svijetu danas je, pak, takva da ubije jedno dijete svakih 30 sekundi ili 3000 dnevno. Jeftini postojeći lijekovi sve su manje učinkoviti, sojevi su postali otporni u oko 70 posto slučajeva, a bolji lijekovi su oko 10 puta skuplji od onih jeftinijih.

40 posto čovječanstva živi u područjima s malarijom, godišnje se zarazi između 300 i 600 miliona, mnogi imaju posljedice ako i prežive, posebno djeca, sveukupno, samo malarija otkida Africi čak 1,3 posto BDP-a. Općenito, najstabilniji izvor financiranja istraživanja lijekova protiv bolesti od kojih obolijevaju i umiru najviše siromašni, razne su filantropske zaklade i humanitarne organizacije.

Slijede vlade, a najgore je stanje s korporativnim istraživanjima. Točno to navela je studija iz prošle godine u PLOS Biology, da su istraživanja bolesti od kojih obolijevaju siromašni puno rjeđa i sporija od onih protiv tegoba od kojih pate bogatiji. Tada se prvo desetljeće 21. stoljeća izrijekom nazvalo „desetljećem svjetskog zdravlja“. Tema inače nije nova, čak niti za mainstream medije, koji u najblažem slučaju raspravljaju je li posao farmakoloških kompanija isključivo biznis i profit ili imaju i više odgovornosti prema dobrobiti čovječanstva.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara