-

Zemlje EU moraju biti u stanju da vrate sa svoje granice tražioce azila koji su se registrovali u drugoj državi članici, zajednički je stav nakon sastanka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pod sve većim unutarnjim pritiskom oko ovog pitanja. Na svjetski dan izbjeglica, mediji podsjećaju kako se broj raseljenih osoba u svijetu konstantno povećava ali da su one koncentrisane u siromašnim zemljama, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Njemačka kancelara Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron -

Zemlje EU moraju biti u stanju da vrate sa svoje granice tražioce azila koji su se registrovali u drugoj državi članici, zajednički je stav nakon sastanka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pod sve većim unutarnjim pritiskom oko ovog pitanja. Na svjetski dan izbjeglica, mediji podsjećaju kako se broj raseljenih osoba u svijetu konstantno povećava ali da su one koncentrisane u siromašnim zemljama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanule Macron razgovarali su u utorak u Berlinu o problemu izbjeglica, uoči samita evropskih čelnika 28. i 29. juna koji će se baviti ovim pitanjem.

Francuski predsjednik priskočio je u pomoć svojoj ključnoj evropskoj partnerki koja je pod sve većim unutrašnjim pritiskom oko pitanja migranata.

Makron je rekao da su se Pariz i Berlin složili da zemlje EU moraju biti u stanju da vrate sa svoje granice sve tražioce azila koji su se prethodno registrovali u drugoj državi članici - obično njihovom prvom mediteranskom odredištu, piše AFP.

Merkel je pod velikim pritiskom da što prije postigne sporazum sa već opterećenim državama Evropske unije kao što su Italija i Grčka - ili rizikuje političku krizu koja bi mogla srušiti njenu vladu.

Njen tvrdolinijaški ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer u ponedjeljak joj je dao dvonedjeljni ultimatum za postizanje takvih sporazuma sa EU, preteći da će zatvoriti njemačke granice migrantima, što je potez koji bi vjerovatno okončao njihovu koaliciju.

Lideri ove dvije zemlje su obećali bolju zaštitu vanjskih granica EU i stvaranje pravednijeg sistema podjele tereta unutar bloka.

Američka agencija Bloomberg piše da je njemačka kancelarka ostala pri stavu da 28 članica EU može riješiti izazove koje donosi izbjeglička kriza samo kao grupa.

"Dramatičan rast broja tražioca azila koji prelaze granice EU od 2015. pokazao je neadekvatnost pravila i prakse EU o azilu, i time je data podrška populističkim pokretima koji su pomogli u promjeni režima u državama, uključujući Austriju i nedavno Italiju,“ piše Bloomberg.

Agencija iznosi i podatke njemačkog ministarstva unutarnjih poslova, na koje se poziva organizacija Passauer Neue Presse, da je od januara do maja, oko 78.000 ljudi tražilo azil u Njemačkoj u poređenju sa 90.000 prije godinu dana.

"Njemački ministar unutarnjih poslova, inače lider partije CSU, može biti u iskušenju da uz veća ovlaštenja sprovede zahtjev svoje stranke i deportuje izbjeglice registrovane u drugim zemljama EU“.

U tekstu se dodaje da je oko 49 odsto koje je anketirao Civey za časopis Die Velt reklo da su "sigurni" ili bi "prije" dali povjerenje Sehoferu da riješi krizu, dok je 32 procenta ispitanika reklo da Merkel ima pravi pristup.

Financial Times podsjeća da Merkel nema većinu u zemlji za svoju liberalnu politiku prema izbjeglicama.

"Ona je otvorila granice izbjeglicama 2015. godine, iako nije bila sigurna da postoji politička i logistička podrška,, objašnjava FT.

List navodi da je Merkel i pod pritiskom francuskog, ali i američkog predsednika Donald Trumpa.

"CSU, čiji je lider ministar unutarnjih poslova, sada se pozicionira kao Trumpova stranka u Njemačkoj“.

List kaže i da Merkel sada neće dobiti sporazum na nivou EU, kao i da njena najveća nada leži u nizu bilateralnih ugovora sa zemljama EU u kojima dolaze većina izbjeglica - Italijom, Grčkom i Španijom.

"Mnogi su se divili njenom pragmatizmu i njenom rukovodećem stilu. Fotografija sa samita G7 svjetskih lidera u Kanadi, na kojoj stoji u prkosnom stavu nasuprot Trampa, predstavlja optičku iluziju. Ona ne prkosi nikome, čak ni Sehoferu.“

Profesori Alexander Betts) i Paul Collier sa Oksfordskog Univerziteta u Washington Postu navode da se svakog 20. juna, na Svjetski dan izbjeglica, naslovi uvijek fokusiraju na brojeve.

"Ali brojevi nisu problem; samo oko 0,3 odsto svjetske populacije su izbjeglice. Pravi izazov dolazi od nejednake geografske koncentracije,“ pišu profesori i precizira da većina izbjeglica nikada neće doći u Sjedinjene Države ili u Evropu.

"Oko 85 posto završava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima kao što su Liban, Pakistan i Uganda, a samo 10 takvih zemalja su domaćini za 60 posto svjetskih izbjeglica. To znači da je zaštita izbjeglica ustvari pitanje razvoja u svetu, a očigledan je i nedostatak podjele globalne odgovornosti.“

Sagovornici vašingtonskog dnevnika pišu o izbjegličkoj politici u Keniji, gdje su od ranih devedesetih stotine hiljada izbjeglica - uglavnom iz Somalije i Južnog Sudana - bile zatvorene u dva kampa, Dadab i Kakuma; mnogima je uskraćeno pravo na rad i sloboda kretanja.

S druge strane je primjer naselja Kalobeiei, koje su napravili vlada Turkana i UNHCR, a prvobitni arhitektonski planovi uključivali su pijacu i zajedničke javne službe smeštene između stambenih prostora za izbjeglice i domaćih Turkana.

"Taj model je izuzetan jer je to projektovano naselje za izbjeglice, stvoreno radi poticanja društveno-ekonomske integracije, ali i daje priliku za učenje,“ navode autori, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Kao rezultat progona, konflikta i općeg nasilja, već petu godinu za redom broj izbjeglica u svijetu se povećava. Tako se zbog ratnih dešavanja broj prisilno raseljenih osoba u 2017. godine povećao za 2,9 miliona i do kraja godine iznosio je 68,5 miliona širom svijeta, među kojima su oko polovine djeca (52 posto), objavio je u godišnjem izvještaju UNHCR.

Prema ovom izvještaju jedna osoba na 110 u svijetu je izbjeglica ili raseljena. Izbjeglice koji su pobjegli iz svojih zemalja od sukoba i progona predstavljaju 25,4 miliona od 68,5 miliona izbjeglih i raseljenih.

Sirija je zemlja s najviše raseljenih osoba, a nakon nje Kolumbija, Demokratska Republika Kongo i Afganistan. Više od dvije trećine (68 procenata) svih izbjeglica širom sveta došlo je iz pet zemalja: Sirija, Afganistan, Južni Sudan, Mijanmar i Somalija.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara