-

Tijesna izborna kandidatura Šefika Džaferovića je početak kraja dinastije Izetbegovića

Dugogodišnji glavni parlamentarac SDA i ponizni službenik obitelji Izetbegović, bio je žestoki oponent Sulejmana Tihića, Šefik Džaferović i definitivno je kandidat SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, piše današnji „Dnevni list“. 

-

Današnji „Dnevni list“

Odlučili su to, očigledno nakon tople Izetbegovićeve preporuke, članovi Konvencije tijekom tajnog glasovanja u jednom sarajevskom hotelu. Zbrajanje glasova je pokazalo vrlo zanimljive indikativne matematičke i političke dimenzije. Aktuelni čelnik Zastupnikog doma Parlamenta BiH i neskriveni miljenik Bakira i Sebije Izetbegović, prijeratni komunistički okružni tužitelj iz Zenice, Šefik Džaferović je dobio 104 glasa, a drugoplasirani je Safet Softić dobio zavidnih 87 glasova članova Konvencije, 22 listića su bila nevažeća.

Službe SDA su potvrdile kako je ukupno glasalo 213 članova, dok Konvencija broji 262 člana. Sve je iznenadila ta indikativna činjenica da je čak 50 članova sabotiralo Konvenciju u tako prevažnom trenutku za Stranku demokratske akcije. Tih 50 destruktivaca i 22 sabotera s nevažećim listićima, navodno s imenima delistiranog Denisa Zvizdića, motiviralo je mnoge da zavjerenički zavrte glavom kako Šefik Džaferović neće nikako moći računati na masovni izlazak i plebisitarnu potporu članstva SDA, potrebnu kao nikada u utrci sa žestokim rivalima: Fahrudinom Radončićem, Denisom Bećirovićem, Senadom Šepićem, prof. dr. Hadžikadićem...

Širom otvorena vrata Radončiću?

Naprosto, Džaferović je, unatoč očiglednoj režiji i pristrasnosti Bakira Izetbegovića, tijesno pobijedio Safeta Softića pri čemu je jedva namaknuo svega 40 posto ukupnog broja glasova, što znači da ga nije podržala ni polovina članova Konvencije. To svakako baca veliku mrlju i gorku sjenu na Džaferovićevu kandidaturu. Jer, da se ovih 22 zastupnika Konvencije opredijelilo za Softića konačni ishod bi bio dramatično drugačiji. Ali, očigledno je kako niti Džaferović niti Softić, nisu bili sretan odabir i nisu dominantna volja stranačke baze. Uostalom, Denis Zvizdić je s više od 90 nominacija, naspram 40-ak Šefika Džaferovića, slika raspoloženja članstva SDA.

Konvencija je još jednom zacementirala uvriježene analitičke teze kako je SDA duboko nejedinstvena stranka, raščerečena klanovskim, interesnim i obiteljskim frakcijama koje vladaju nekada najjačom bošnjačkom strankom. I nad subotnjom Konvencijom se nadvila sumnja o nekakvoj tajnoj trgovini između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića i u toj je spletki Šefik Džaferović navodno samo lutak na koncu kojeg će progutati taj navodni monstruozni politički dil, opet navodno, zalog za postizbornu koaliciju SDA i SBB.

-

Nedvojbeno je da je kandidatura blijedog birokratčića Šefika Džaferovića širom otvorila vrata ureda bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, osnivaču i šefu SBB-a Fahrudinu Radončiću

Kada sve te silne špekulacije i maliciozne zavjere i ne bi imale smisla niti uporišta, nedvojbeno je da je kandidatura blijedog birokratčića Šefika Džaferovića širom otvorila vrata ureda bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, osnivaču i šefu SBB-a Fahrudinu Radončiću. Moglo bi mu se konačno posrećiti, kako narod kaže treća sreća.

Ambiciozni i lukavi Radončić, može i sigurno da računa na veliki broj glasova iz SDA. Članstvo te stranke je inače sklono prevrtanju i zabijanju noža u leđa svom stranačkom kandidatu. Nije se teško prisjetiti kako je prije nekoliko godina, navodno po naputku upravo Bakira Izetbegovića, izvisio tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić, a kajmak je šokirajuće pokupio Haris Silajdžić, tadašnji lider Stranke za BiH.

Čeka se Radončićeva odluka

Na izborima u listopadu bivši visoki dužnosnik SDA Senad Šepić će također prigrabiti jedan značajan broj glasova članstva SDA na području Bihaća, a uz pomoć Elmedina Konakovića, pa i Mirsada Kukića iz područja Sarajeva i Tuzle. SDA bi se mogla provesti poput očerupane kokoške. Preostaje sada jedino doznati hoće li Radončić skupiti hrabrosti, pravilno iskalkulirati i konačno objelodaniti tu fatalnu kandidaturu ili će nekog drugog gurnuti u arenu protiv Džaferovića, Šepića, Bećirovića.

Šansa objektivno nikada nije bila veća, Džaferović nema karizmu i moć niti približno kao primjerice Zvizdić ili Sebija Izetbegović, pa čak niti kao Safet Softić. On nije omiljeni čak niti u članstvu u svojim rodnim Zavidovićima niti u matičnoj zeničkoj stranačkoj bazi. Podsjećamo, Šefik Džaferović je posljednje 22 godine proveo na proračunu raznih razina, a najduže razdoblje bio je plaćen od strane Parlamenta BiH. Njegovi politički protivnici su već iskopali da je udomio veliki broj članova uže obitelji u državnim institucijama. Inače, objektivno nitko ne može osporiti da Džaferović dubinski poznaje funkcioniranje državnog aparata, političke odnose u BiH. Ali, on je ipak kruti pravnik koji prije svega dobro sluša i pravno doista zna pokriti sve pravne rupe i propuste svojih nadređenih.

On poznaje zakone i strukturu države i radio je u izradi brojnih zakonskih propisa. Bakir Izetbegović također smatra kako je SDA dobila jakog, kvalitetnog i ozbiljnog kandidata i da je to dobitak i za ovu državu. Izetbegović je ustvrdio i da se Džaferović sasvim sigurno može nositi s izazovima "iako nema tu dimenziju da prijeti nekome da će ga udariti po prstima".

Put u poraz?

S druge strane pojedini analitičari i osobe bliske SDA tvrde kako nakon kontroverzne Konvencije SDA ta stranka kreće u svoj izborni poraz, ali i još jedno veliko unutarstranačko komadanje koje će se, kako se predviđa, djelimično već dogoditi prije izbora, a potpuno nakon Općih izbora u listopadu ove godine. Skeptici, koji „brinu za sudbinu SDA“ upozoravaju na strmoglavi pad rejtinga SDA. Navode kako je nekadašnjih više od 900.000 glasova koliko je ova stranka dobijala na izborima, danas to svedeno na trećinu od tog broja. Podsjećanja radi, 1996. godine na općim izborima Alija Izetbegović, prvi predsjednik SDA, je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH dobio 730.592 glasova. SDA je na razini države tada osvojila 909.970 glasova, od toga u FBiH 725.417 glasova odnosno 16 zastupničkih mjesta, a iz RS-a 184.553 glasa odnosno tri zastupnička mjesta. Dakle, sa ukupno 19 zastupnika od 42 u Zastupničkom domu BiH, SDA je bila uvjerljivo najjača stranka u državi.

Osamnaest godina kasnije, 2014. godine Bakir Izetbegović je dobio 247.235 glasova. SDA je na razini države osvojila 305.394 glasa, i to 274.057 glasova u FBiH odnosno 9 zastupnika, te 31.337 glasova u RS-u i jedno zastupničko mjesto. To jeste bilo ukupno deset zastupnika, ali je u međuvremenu došlo do novog osipanja i Klub SDA je sveden na sedam kolebljivih zastupnika.

Ugledni sarajevski sveučilišni profesor dr. Enver Kazaz odlazi i korak dalje u crnim prognozama po sudbinu pa podvlači kako će „klijentelistički model stranke rezultirati time da će ova kriza biti kraj dinastije Izetbegovića u političkom polju, a SDA će biti svedena na prosječnu konzervativnu stranku“.

Jedan od utemeljitelja SDA Osman Brka, a nije nikako usamljen, ne dvoji kako će Bakir Izetbegović biti prisiljen ipak sazvati Kongres SDA, jer ovako više ne ide. Stranka se valja u blatu, kandidatske liste će donijeti najveće glavobolje Izetbegoviću i biti najveća kušnja i izazov za smušeni vrh SDA.

Izetbegović već nema skoro nikakvoga upliva nad političkim procesima u velikom dijelu Sarajeva, u Zenici, u Tuzli i bihaćkom džepu.

Tamo upravljaju odmetnuti članovi SDA i teško se može očekivati neki dramatični izborni prevrat. Možda je upravo zbog tih crnih slutnji Bakir Izetbegović i namignuo Fahrudinu Radončiću za novo svebošnjačko okupljanje i na tom paklenom putu žrtvovao vođu „gatačkog klana“ Denisa Zvizdića.

To je misterija i svi čekaju odluke Fahrudina Radončića i objavu kandidata SBB-a.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara