Glavni ciljevi projekta "Jačanje zaštite nacionalnih manjina u BiH" su jačanje institucionalne koordinacije između relevantnih aktera u oblasti manjina, osnaživanje njihovih kapaciteta te promoviranje interkulturalnog dijaloga, koje je značajno obilježje bosanskohercegovačkog društva.

To su zajednički istaknuli učesnici uvodnog sastanka novog projekta o nacionalnim manjinama, koji se održava danas u Sarajevu.

Za provođenje projekta "Jačanje zaštite nacionalnih manjina u BiH" Evropska unija (EU) je izdvojila 400.000 eura, a predviđeni datum završetka je 30. april 2019. godine. Projekt je dio programa EU i Vijeća Evrope pod nazivom "Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku".

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac naglasila je da je BiH opredjeljena da zaštiti prava manjina priđe na sistematičan način te da ima mnogo da se uradi u pogledu usklađivanja bh. zakonske regulative sa evropskim standardima i realiziranja zakona u praksi.

Pojasnila je da je projekt rađen u skladu sa zahtjevima nacionalnih manjina u BiH kako bi mogle na adekvatan način ostvariti prava kao što su pravo na obrazovanje, religiju, ekonomska i socijalna prava.

Ministrica je podsjetila da je u BiH zakonom priznato 17 nacionalnih manjina te dvije nacionalne manjine koje je Parlamentarna skupština BiH nedavno priznala, ali nisu uvedene u bh. zakonsku regulativu, što će sada biti regulirano kroz EU standarde.

Šef Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu ambasador Drahoslav Štefanek kazao je da ovaj projekt predstavlja i novi smjer kojim je krenulo Vijeće Evrope koje pomaže BiH da riješi probleme i pitanja diskriminacije.

Napomenuo je da će u okviru projekta biti osigurano pet grantova za pet općina, dvije u Federaciji BiH, dvije u Republici Srpskoj i jednoj u Brčko Distriktu, u iznosu od po 10.000 eura.

Kako je rekao, jedna od namjera pokretanja ovog projekta je podizanje svijesti o pitanjima nacionalnih manjina u BiH.

- Demokratija se često mjeri količinom prava koju većinsko stanovništvo daje manjinama - zaključio je šef Ureda Vijeća Evrope, dodavši da se radi o jednoj vrsti testa za državu.

Novinarima se obratio i predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina BiH Tihomir Knežiček koji je ukazao na činjenicu da pripadnika nacionalnih manjina nema među predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u BiH.

- Tu nema mjesta za nas, jer oni koji donose odluke ne prepoznaju nacionalne manjine. Dokaz tome je i Izvještaj Vijeća Evrope o BiH za 2016. godinu, gdje je, između ostalih slabosti, navedeno da institucije vlasti ne prepoznaju pripadnike nacionalnih manjina u smislu političkog učešća - istakao je.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark naglasio je da su prava manjina dio fundamentalnih prava EU i da su sadržana u samom Ugovoru o EU i Povelji o osnovnim ljudskim pravima.

Kao bitno također je istakao da prava nacionalnih manjina ne budu samo "mrtvo slovo na papiru" već da se osigura konkretna realizacija propisa kako bi nacionalnim manjinama bila obezbijeđena jednaka prava.

- Romska populacija u BiH je pokazala da, kada se manjinama daju odgovarajuće prilike i mogućnosti, oni ih itekako znaju iskoristiti - kazao je Wigemark.

Osvrnuo se i na provođenje presude u slučaju "Sejdić-Finci", konstatujući da nije bilo realno očekivati da, u kontekstu sadašnjih izmjena i dopuna Izbornog zakona, uopće bude rješavano pitanje spomenute presude.

Napomenuo je da je EU predlagala da se nakon izbora provede proces u kojem bi bila rješavana preostala pitanja, uključujući izbor članova Predsjedništva BiH, samim tim i provođenje presude u slučaju "Sejdić-Finci".

U pogledu provođenja presude Ustavnog suda BiH po apelaciji u predmetu "Ljubić", Wigemark je mišljenja da još postoji mogućnosti da se ovo pitanje riješi prije oopćih izbora u oktobru.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara