-

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, tačnije Odjel za prirodne nauke, možda je jedino preostalo mjesto na kojem se može saznati koje bogatstvo životinjskog svijeta je nekad bilo na području naše zemlje.

Ispod krova ove institucije tako se može vidjeti ajkula, sredozemna medvjedica, delfin, tu su i fosilizirani ostaci izumrlih vrsta, kao i atraktivni model Dimetrodona koji je živio u permu, najmlađem razdoblju paleozoika i izumro prije pojave dinosaurusa, a tu su i druge zanimljive životinjske vrste iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Taksidermisti i preparatori u Zemaljskom muzeju akademski vajari Borivoje Žuža i Feđa Čehajić najzaslužniji su za to što i one izumrle vrste današnji posjetioci mogu istinski da dožive.

Da bi se napravila vjerna replika neke od životinja koje su davno živjele, pojašnjava Čehajić, potrebno je prethodno savjetovanje sa paleontologom specijaliziranim za određeni period, a istraživanjem se i uz pomoć komada fosila dobije izgled određene životinje.

U njihovom radu, kako ističe, nema poigravanja, namaštavanja…

- Nismo u zabavnom parku, mi prikazujemo realno stanje živih i izumrlih bića onakva kakva su bila - kaže Čehajić.

Žuža i Čehajić ističu da za sve replike koje su uradili postoje dokazi tj. kostur na osnovu kojeg se uradi replika jer kada postoji kostur onda se imaju i stvarni podaci o životinji koja se radi.

Žuža ističe da je dovoljno da se nađe jedan prst da bi se tačno napravila cijela replika životinje s preciznim dimenzijama.

U svom radu ova dva umjetnika koriste drvofix, poliester, silikone, stiropor, poliuretan, tečni vosak, a za mamuta koji je postavljen u Pionirskoj dolini, tačnije njegovu dlaku, koristili su ovčije runo.

Ova dva umjetnika ne rade samo životinje, preparirane ili njihove replike, već i njihova staništa koja su istinska scenografija i koja, izgledom i zvukom, dočaravaju obitavališta raznih životinjskih vrsta.

Borivoje Žuža koji u Zemaljskom muzeju radi od 1982. godine i Feđa Čehajić koji mu se pridružio prije pet godina, napravili su brojne izumrle i još postojeće životinje, što replike, što preparirali, a ostala im je zasad neostvarena želja da urade i dinosaurusa, ali za to trebaju i sredstva kojih nažalost nema.

U razgovoru Žuža i Čehajić su govorili i o problemima koji nastaju kada ne mogu da dođu do ostataka nekih životinja. Tako se desilo da su u okolini Livna pronađeni zubi slona. I oni su uime Zemaljskog muzeja otišli po te ostatke, a "pronalazač“ ih nije htio dati da bi ti isti ostaci završili u Hrvatskoj.

Ovih dana pripremaju izložbu "Svijet koji nestaje“ koja je planirana za iduću godinu.

Žuža i Čehajić upozoravaju kako dolazi do nestajanja velikog broja životinjskih vrsta, a tako su sve rjeđi npr. vjeverica, ris, tetrijeb, medvjed, kostober, bjeloglavi sup, vidra... Čovječija ribica odavno je endemska vrsta, a na njima je da dočaraju i taj svijet - svijet koji nestaje.

Osim u Zemaljskom muzeju BiH, djela ovih umjetnika zainteresirani mogu pogledati i u muzejskim institucijama u Banjoj Luci, Tuzli, Orašju, Visokom... Također, u pećini Vjetrenica su postavljene replike pećinskog medvjeda, kao i pećinskog leoparda čije kosti su pronađene u ovoj špilji.

U Pionirskoj dolini mogu se pogledati replike mamuta i sabljastog tigra. 

Oznake:
Izvor: Informativa.ba, FENA
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara