Zašto smeta marama na glavi fakultetski obrazovane žene, a ne smeta na glavi čistačice. Stručnjaci za ekstremizam istražuju kako i zašto se mijenja stav prema muslimanima? Uspon AfD-a važi kao važan faktor.

-

Stvaranjem pokreta Pegida i zbog desno orijentisane partije AfD došlo je do društvenog i političkog rasizma, smatra ekspertkinja za rasizam Jasemin Šuman. Tokom jednog razgovora organizacije 'Medijska služba za integraciju' sa novinarima u Berlinu, ona je kazala da je odbijajući i ponižavajući stav prema islamu i muslimanima prisutan već odavno.

Kada je 2010. tadašnji njemački predsjednik Krisijan Vulf rekao kako je 'islam dio Njemačke', to je izazvalo žestoku debatu. Šuman pri tom ukazuje i na starije studije u kojima stoji da se skoro svaki drugi ispitani građanin složio s tezom kako u Njemačkoj ima previše muslimana. AfD se samo nadovezuje na ovakve stavove.

Na pitanje o razlozima za takvo što Šuman je predstavila dvije teze: paradoksalno je da mnogo zavisi od društvenog uspona i integracije manjina. Marame na glavama turskih gastarbajterki nikog nisu interesovale dok su one nošene od čistačica, kaže Šuman. Tek su počele smetati kada su marame nosile fakultetski obrazovane žene, dodaje. Kada su džamije bile građene daleko od očiju javnosti, bilo je mnogo manje protesta nego danas kada se grade u naseljenim mjestima i kada su vidljive.

Zašto ograničenja?

"Potrebna nam je nova debata o rasizmu", zahtijeva Šuman. I ta debata, kaže ova ekspertkinja, ne smije da se zaustavi samo na raspravi o desnom ekstremizmu već mora da se vodi među srednjim slojem građanstva. A upravo oni su, prema posljednjim izbornim rezultatima, dijelom privučeni od desnih populista.

-

Šoman i Malik u razgovoru s novinarima

Takođe je važno objasniti, kazala je, zašto uvijek pitanje identiteta funkcioniše po principu razgraničenja, a ne po principu zajedničkih obilježja. Šta je stigmatizovano? U kojoj su mjeri muslimani projekcija za suzdržanost prema drugim društvenim manjinama?

Muslimani kao neprijateljska slika

Suleman Malik, portparol Ahmadija zajednice u Tiringiji, izvještava o sporu o džamijama u glavnom gradu te pokrajine Erfurtu kojeg su podgrijali AfD i Identitetski pokret. Šef AfD-a u Tiringiji Bjern Heke je prije nekoliko dana pozvao na demonstracije i govorio o 'neophodnoj deislamizaciji'. "Među demonstarntima je bilo i militantnih nacista", izjavio je Malik.

Jasemin Šuman upozorava na to kako se u dijelovima AfD-a naveliko vrši zamjena teza žrtva - zločinac. Oni govore o 'rođenim džihadistima' glede velike stope nataliteta kod islamskog stanovništva u Evropi. A činjenica je da sigurnost muslimana sve češće više nije zagarantovana, smatra Šuman. 91 napad na džamije dogodio se u 2016. godini, kaže ona. 

Muslimani su takođe izloženi 'modernizovanoj' formi rasizma od strane političke desnice, kaže Šuman. Jer, tamo gdje se do sada skandiralo 'stranci napolje', sada je tu stvorena neprijateljska slika o muslimanima, kaže Šoman i dodaje kako je rasizam modernizovan s tim razlogom da bi mogao biti kompatibilan s građanskim slojevima.

"Suprotstaviti se može samo kroz dijalog", kazao je Suleman Malik i izvijestio o sastanku sa predsjedavajućim AfD-a Jergom Mojtenom. Malik kaže kako nisu svi koji su u AfD-u desničarski ekstremisti. Ta partija bi se morala mjeriti po djelima.

Šuman je tu više skeptična, posebno zbog toga što, kako kaže, desničari svaku debatu instrumentalizuju ili skandalizuju. Ona kaže da je važno da se napravi razlika: da li je cilj pronaći zajedničko rješenje ili samo pronaći argumente kao municiju za narednu stigmatizaciju.

-

Šoman pokazuje opasne igrarije desničara sa strahom

Šta zapravo znači religiozna sloboda?

Daniel Legutke, referent za ljudska prava i savjetnik Katoličke crkve u Njemačkoj, pita se na kojoj osnovi se uopšte može organizovati ovakav jedan dijalog. On kod AfD-a ne vidi da ta partija garantuje pravo na praktikovanje vjere za muslimane. Religiozna sloboda se po AfD-u ograničava na slobodu vjerovanja i ispovijedanja vjere, dodaje Legutke. A praktikovanje vjere je već ograničeno, ističe on, ako bi se zabranili nošenje marame, poziv mujezina na molitvu kao i gradnja minareta. Dakle, AfD se pozabavio sadržajem religije, kaže Legutke, ali prednost vjerskih sloboda jeste upravo u tome da se država ne miješa u sadržaje religije. 

Bilo kako bilo, ekspertkinja za ekstremizam Jasemin Šuman je u svojoj ocjeni položaja muslimana u Njemačkoj u vezi sa izbornim uspjesima AfD otišla najdalje. Ona je upozorila od novog rasizma. Ne smije se, kaže, podcijeniti kako se određene izjave odražavaju na djecu i mlade; kada se, na primjer, tvrdi kako ima previše muslimana u Njemačkoj! Šta iza toga može da uslijedi, pita Šuman. Ova ekspertkinja je to nazvala "priručnikom demagogije".

Izvor: Informativa.ba, dw.com
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara