-

S jedne strane imamo globalno zatopljenje, a druge sve veću potražnju za čokoladom te će se tako za par desetljeća možda dogoditi da se najslavnija slastica nađe u opasnosti da potpuno iščezne. Je li to sve zbilja uzrok moguće čokoapokalipse?

Stručnjaci su izveli predviđanja kako bi se za otprilike 40 godina moglo dogoditi da nestane čokolade, jer biljka kakaovac ima problema s preživljavanjem u sve toplijoj klimi. Naime, drvo kakaovca raste samo na otprilike 20 stepeni sjeverne i južne zemljopisne širine, i to još pod specifičnim uvjetima koji zahtijevaju puno vlage i padalina.

-

Ukoliko se dogodi porast temperature od samo 2.1°C tokom sljedećih 30 godina moglo bi sve završiti prouzročenjem velike štete među biljkama, a samim time i štete cijeloj čokoladnoj industriji.

Dok stepen raste i izvlači sve više vlage iz tla i biljaka, naučnici drže da količina padalina neće narasti dovoljno da bi nadomjestila cijeli gubitak vlage. To bi značilo da će uzgajališta kakaovca biti prisiljena pomaknuti se stotine metara u planinske visine gdje se nalaze očuvani parkovi prirode.

Političari zemalja poput Obale Bjelokosti i Gane, koje proizvode više od polovice sve svjetske čokolade, morat će se suočiti s neugodnom stvarnošću – ili će nastaviti opskrbljivati svijet čokoladom ili spasiti umiruće ekosisteme.

Prošle godine su stručnjaci predvidjeli da se svijet kreće prema svojevrsnom čokoladnom deficitu, dok su kupci razvijenih zemalja nastavili kupovati sve više slatkiša. Tipični zapadnjački potrošač u prosjeku pojede 286 tabli čokolade godišnje. Za tih 286 tabli proizvođači moraju posaditi 10 stabala kakaovca da bi tako napravili dovoljno kakaa i maslaca, inače ključnih sastojaka u proizvodnji čokolade.

-

Od 90-tih godina, više od milijardu ljudi iz Kine, Indije, Indonezije, Brazila i bivšeg Sovjetskog Saveza stupilo je na tržište čokolade. Usprkos povećanoj potražnji, nije ju pratio razmjerni rast ponude te zaliha kakaa posljedično padaju.

Doug Hawkins iz tvrtke Hardman Agribusiness tvrdi kako je proizvodnja kakaa pod strašnim pritiskom, jer se metode uzgoja nisu mijenjale već stotinama godina. “Za razliku od ostalih vrsta usjeva koje su imale koristi od razvoja modernih kultura s povećanim prinosom, preko 90% kakaa proizvode malene kompanije na usitnjenim farmama bez ikakvih poboljšanja metoda u načinu uzgoja.”

Neki izvještaji pokazuju kako su uzgajivači kakaovca u državi koja proizvede najviše te biljke, Obali Bjelokosti, počeli čak i s nezakonitim uzgojem u zaštićenim šumama kako bi time zadovoljili potražnju, što je Hawkins nazvao “čokoladnim uništavanjem”, piše geek.hr.

 

Izvor: Informativa.ba, Geek.hr
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara