Misteriozna banka preživjela je mnoge poteškoće, a pomagali su nacistima u prodaji zlata oduzetom žrtvama koncentracijskih logora.

Bank for International Settlements (BIS), tajanstvena banka iz Švicarske, uspostavljena je kako bi pripazila na isplate ratne odštete nakon završetka Drugog svjetskog rata. Međutim, u knjizi Baselski toranj, britanskog autora Adama LeBora tvrdi se da je ista ta banka bila tajnoviti, ali i kritično važni, utjecaj na svjetsko gospodarstvo posljednjih osamdeset godina. 

Danas je BIS najvažnija banka na svijetu, uvjeren je LeBor. Banka bez ikakvog sistema kontrole i nadgledanja, a već decenijama stoji u središtu globalne mreže novca, moći i tajnog utjecaja na čitav svijet. New York Times napominje da BIS doista ima zanimljivu i dugu historiju, a posebno je zanimljivo da je BIS redovito bio negdje u blizini prijelomnih događaja. Bili su tamo kad je američko tržište dionicama propalo još tamo negdje u dvadesetim godinama prošlog vijeka. Bili su aktivni igrači u Drugom svjetskom ratu, a bili su i autori samih početaka evropske monetarne unije.

Ipak, važno je napomenuti da BIS ipak nudi važne lekcije nedostatka morala u nekim financijskim institucijama i zbog toga je bitno bolje kontrolirati međunarodni tok novca.

BIS je nastala u tajnosti tridesetih godina prošlog vijeka, a djelimično je za njen nastanak zaslužan i slavni bivši guverner engleske centralne banke Montagu Norman. On je htio osnovati novu banku koja će poslužiti kao mjesto za sastanke guvernera središnjih banaka, daleko od očiju javnosti, daleko od političke kontrole.

Objeručke je tu ideju prihvatio Hjalmar Schacht, danas pomalo zaboravljeni šef Reichsbanka u vrijeme najvećeg rasta nacističkog gospodarstva. Dok je Schacht dogovarao smanjenje ratne odštete, dok je pokušavao osoviti njemačkog gospodarstvo na noge, istovremeno je pomagao Adolfu Hitleru u izgradnji njemačkog ratnog stroja koji će pokoriti veći dio Evrope samo nekoliko godina kasnije. 

Hitler je bio toliko oduševljen Schachtovim uspjesima da je jednom prilikom rekao: "Čak i u finansijskom svijetu pokazujemo da je inteligentni Arijevac sposobniji od Židovskih kolega".

Početak Drugog svjetskog rata označio je i početak najsramnijeg razdoblja u historiji banke, a možda i čitavog bankarstva. Švicarska je tada službeno bila neutralna, a samim time je i Basel te BIS ostao neutralan. Međutim, BIS je puno više poslovao s nacistima. Omogućili su im trgovinu zlatom ukradenom iz okupiranih država, ali i pokradeno od žrtava logora smrti, što je omogućilo Reichu kupovinu sirovih materijala i nastavak rata.

Saradnja im je išla tako dobro da je jedan od šefova Reichsbanka izjavio da je BIS jedina strana podružnica njemačkog bankarstva. Američki predsjednik BIS-a, Thomas McKittrick redovito je davao nacistima informacije o gospodarstvu i financijskim planovima ostalih država i nije mu nimalo smetalo da je Hitlerov osobni bankar.

Sve je to banka preživjela, a od šezdesetih godina prošlog vijeka je pomagala u stvaranju evropske monetarne unije, ali sada veću važnost ima Evropska centralna banka koja služi kao savjetnik i kontrolor središnjim bankama država koje koriste euro kao valutu. 

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara