Informacija da je Općina Ilidža prodala zemljište u sastavu Vrela Bosne firmi “Kuwait Investment company“, odjeknula je širom Bosne i Hercegovine i izazvala burne reakcije javnosti. Danas smo došli porazgovarati sa načelnikom općine, prof.dr. Senaidom Memićem, o ovom problemu, koji po svemu sudeći ne postoji, ali je ona dio predizborne kampanje pojedinih medija protiv načelnika?

Načelnik Senaid Memić: To je jedna od kampanja koje se vode protiv mene kao načelnika već godinu dana, a sada je to postala politička kampanja za izbore. Objasniti ću vam o čemu se radi. Trojica vlasnika su prodala kuće i štale iznad ceste na Vrelu Bosne čovjeku iz Kuvajta, njegovoj firmi, a on je tražio da mu se obeća da će moći objediniti parcelu, jer postoji oko 600 kvadrata zemljišta koje je bilo minirano, koje nikad nije korišteno, koje ne znači ništa i koje nije vodozaštitna zona. Ako je neko kupio 5-6 duluma zemlje i ako mu to čini zaštitu da mu se ne bi ko približio na način kako mu ne odgovara, odnosno da bi mu te parcele imale dovoljno zelenila, onda je sasvim normalno da se proda zemljište od koje nema nikakve koristi, a pogotovo kad vidite koliko smo dali za kupovinu zemljišta u koritima rijeka, u izgradnji puteva… Ja mislim da mi ne možemo kupovati ako nismo našli novac. Inače je Općina Ilidža siromašna državnim zemljištem, jer imamo ograničenja. Sve što smo kupili, uzeo je Park, pa je sad maltene privatizovano, pa su uzele Zadruge na raznorazne načine, pa iznajmljuju, pa onda objekti za socijalne slučajeve… Uglavnom, malo bi trebalo pogledati tu poslovnu politiku, umjesto da od mene prave ratnog zločinca, jer bi onda napravili čovjeka koji je od ništa napravio nešto, odnosno čovjeka koji itekako vodi računa o količini sredstava i količini zemljišta čiji je vlasnik Općina Ilidža. Općina Ilidža je po objektima, po vlasništvu, po prirodi, daleko moćnija sada negoli prije 5 godina. I ovo što ljudi rade, rade iz svog neznanja, jer su nepismeni, a koriste populizam da bi došli do nekakvih jeftinih poena i što je najgore, ta priča je dovoljno jaka da čak i one koji poznaju određene stvari, ali ne poznaju ove, dovede u zabludu. Ovo je dovođenje u zabludu ljudi u kojima još ima malo patriotizma, ali na jedan lažni način. Jer, jednostavno, kad biste otišli i vidjeli to zemljište i da vam ga neko džaba daje, vi ga ne biste uzeli, jer ne biste od njega mogli napraviti ništa.

Informativa.ba: Jedan ste od najuspješnijih načelnika u BiH. Vizija razvoja Općine Ilidža prepoznata je i od strane pojedinaca i različitih institucija. Direkcija Agencije za izbor najmenadžera BiH, jugoistočne i srednje Evrope Vam je dodjelila titulu najnačelnika. Zar bi ova nagrada bila u rukama načelnika koji ne vodi računa o zemljištu na području svoje općine?

Načelnik Senaid Memić:  Općinama trebaju menadžeri, ljudi koji znaju šta bi se moglo desiti za 10 godina. Bez plaćanja doprinosa, bez poštovanja države, bez jačanja države, nema ni ekonomskog jačanja pojedinaca. Nama trebaju firme koje će poštovati državu i koje će plaćati dadžbine, jer imamo u građevinarstvu da iz manjih gradova dolaze građevinske firme koje imaju neprijavljene radnike i onda je normalno da je jeftiniji rad onih koji ne plaćaju obaveze državi. Te firme čak i kada učestvuju na tenderima ne kažu da im pola radnika nije prijavljeno, da se za njih ne plaćaju doprinosi, da su pod ugovorima… I onda dobiju posao, aIi zato kvalitet posla tih firmi bude loš. To što se mi borimo da to budu naši ljudi, da to budu firme koje su jake, da to budu poznate firme, to je nešto što stvara napredak.

Informativa.ba: Možete li našim čitaocima i građanima Bosne i Hercegovine objasniti, koji je dio zemjišta prodat, pošto se spominje vodozaštitna zona te da li je prodaja izvršena na zakonit način?

Načelnik Senaid Memić:  Ovo apsolutno nije vodozaštitna zona, to je zona stanovanja, čak ima i 20 metara tih kuća. Otprilike 80 metara od tog zemljišta je vodozaštitna zona. Postoji infrastruktura, sutra svako od tih vlasnika ima pravo da renovira tu kuću, da pravi svojoj djeci ono što će im omogućiti da žive. A ako mogu oni, mogu i oni koji su kupili to pravo od njih.

Informativa.ba: Vlasnici zemlje na spomenutim lokacijama su Srbi, ali kako nakon rata većina ne živi na tom prostoru, mnogi se odlučuju na prodaju, ali i dobru zaradu. Otkud to da sada vama prebacuju njihovu želju za dobrom zaradom? Čak neki idu i dotle da se vrši etničko čišćenje.

Načelnik Senaid Memić: Što se tiče Srba, ovo jeste zemljište gdje su 100 posto bili naseljeni Srbi. Ovdje imamo kuće koje su ostavljene tokom rata, nakon rata, jer ljudi nisu htjeli da ostanu, preselili su se u druge krajeve, a imamo i nedostatak omladine te raznorazne druge probleme koje ljudi ovdje imaju… Nakon 20 godina su shvatili da ne mogu promijeniti svoju situaciju, osim da i oni sami budu ovog što se dešava, dio vremena. Neko odluči da renovira, neko odluči da proda. To je njihova stvar, privatna svojina je svetinja, prema tome, mi nećemo obezbjeđivati uslove. A što se tiče etničkog čišćenja, to rade oni koji su napravili ovakve uslove i koji jednostavno stalno podgrijavaju nekakve slabosti. Što se tiče Srba, naša obaveza Bošnjaka je da štitimo sve manjine, Rome, katolike, pravoslavce, Srbe, Hrvate, jer za mene postoje Bosanci. Ljudi u Bosni su Bosanci.

Informativa.ba:  Da li trenutno na Ilidži imate pritisak stranaca iz arapskih država za kupovinu nekretnina, čija se fizička lica ne mogu knjižiti kao vlasnici nekretnina u Bosni i Hercegovini, koji zato sada traže različite moduse kako to da urade.  Jedan od tih modusa jeste da posrednik iz Bosne i Hercegovine kupi zemlju te da postane vlasnik, ali da ju daje na posjedovanje stranom državljaninu. Međutim, po našem zakonu, vlasnik je onaj ko je uknjižen te nikakav ugovor ne može da zaštiti tog prikrivenog vlasnika, bez obzira što ima povjerenja u tu osobu, jer ta osoba kada umre, nekretninu naslijeđuju njeni nasljednici, a njega nigdje nema.

Načelnik Senaid Memić: Što se tiče posrednika, istina je da su se mnogi ljudi ugradili u posrednike kojima bi ja zabranio ulazak u institucije. Također je istina da se preko posrednika ukida pravo države na određene svoje takse, istina je da se zakoni zaobilaze… Međutim, država ne smije da živi u strahu. Zašto bi crnac imao pravo, a bijelac ne bi, ili obrnuto. Mi moramo svim ljudima dati jednaka prava i važno je da država kontroliše ko može, a ko ne može biti u njoj te da procedure ne budu rasističke i šovinističke, nego da budu ljudske. Prema tome, mislim da bi tu trebalo malo poraditi na tome da stvari bezbjednosti ne prave od nekoga apriori lošeg čovjeka i da ne prave zidove na granicama. Nama ne trebaju zidovi na granicama i ne treba nam zveckanje oružjem na granicama.

Informativa.ba: Smatrate li da se treba napraviti pravna regulativa, da su svi zaštićeni? Da, u ovom slučaju, Federacija Bosne i Hercegovine, može uzeti adekvatne poreze, da ima tačne javne registre, da onaj ko je vlasnik stvarno bude vlasnik te da on ima obaveze, a ne samo da se pojavljuje neka fiktivna firma. Mnoge države, kada se pojavi takav interes, podignu porez na nekretnine za strance. Da li je to rješenje za ovaj problem?

Načelnik Senaid Memić: Što se tiče pravne regulative i što se tiče međunarodnih odnosa, to je Ministarstvo inostranih poslova. Notari vode računa o ovome, a ja kao načelnik nemam razloga da se o tome brinem. Što se tiče fiktivnih firmi, onaj ko organizuje firmu, on automatski podliježe određenim zakonima. To je stvar inspekcija, a ja ne treba o tome da se brinem. Kada se kod nas neko učestvuje, onda mi tražimo da nam donese dokumente koji dokazuju da je izmirio obaveze. Sve ostalo je stvar drugih organa.

Informativa.ba: Poštovani načelniče, zahvaljujemo vam se na ovako iscrpnom odgovoru, za ovo stručno pojašnjenje. Nadamo se i želimo da vjerujemo da će građani istinski prepoznati vaš trud i zalaganje za evropsku Ilidžu, koja je prepoznatljiva i i kao obrazovna te kao turistička destinacija, od kada ste vi došli na mjesto načelnika.

Načelnik Senaid Memić: Što se tiče građana Ilidže, ja smatram da oni znaju svoje interese, da prepoznaju pomake, da im nije mrsko što se na Ilidži može živjeti, što je Ilidža puna stanovnika, što se susreću i običaji i što je ovo centar za obrazovanje, što je ovo centar za turizam i što je ovo centar za zdravstvo te što se gradi i radi i što će se graditi i raditi još više, jer jednostavno, ako nećemo ići naprijed i ako ćemo ostati na istom, to se zove nazadovanje.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara