Prema podacima Eurostata, trošak sata rada u EU28 porastao je u prvom kvartalu ove godine za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu su troškovi plaća porasli za 1,7 posto, dok su istodobno ostali troškovi koji ulaze u trošak rada povećani za 1,6 posto. Najviši je rast troška rada zabilježen u Rumunjskoj (+10,4 posto), Bugarskoj (+7,7 posto), Estoniji (+6,9 posto), Litvi (+6,1 posto) i Latviji (+4,7 posto), dok je istodobno razina troška rada smanjena u Italiji (-1,5 posto) i na Cipru (- 0,3 posto).

Identična dinamika rasta zabilježena je i u eurozoni s tim da je tamo trošak plaća zabilježio neznatno viši rast nego u EU28 (+1,8 posto), ali su zato ostali troškovi zabilježili blaži rast (+1,5 posto). U odnosu na prethodni kvartal, rast troška rada u EU28 iznosio je 0,6 posto, dok je u eurozoni povećan za 0,7 posto (prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima).

Nažalost, ovaj put Eurostat nije objavio podatak i za Hrvatsku s kojim se kasni zbog promjene izvora podataka, odnosno prelaska na korištenje podataka iz administrativnih izvora (JOPPD obrazac). Pretpostavljamo da je pri nešto višem gospodarskom rastu, blagom poboljšanju stanja na tržištu rada te nastavku rasta plaća (bruto plaća po satu rada je u tom razdoblju porasla za 1,1 posto) i u Hrvatskoj došlo do porasta troška rada. Na to upućuje i činjenica da  podaci o trošku rada u Hrvatskoj korespondiraju s kretanjem bruto plaća jer trošak plaća i nadnica u nas čini oko 85 posto ukupnog troška rada (u EU28 taj udio prosječno iznosi 76 posto).

Promatrano po sektorima, u EU28 najviše je porastao trošak rada u građevinarstvu (za 2,6 posto) potom u industriji (NKD djelatnosti od B do E) za 1,9 posto, uslugama (NKD djelatnosti od G do N) za 1,6 posto te u ne-poslovnim aktivnostima (NKD djelatnosti od O do S koje, među ostalim, obuhvaćaju javnu upravu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb te umjetnost, zabavu i rekreaciju) za 1,5 posto.

Dinamika rasta troška rada važna je jer utječe na kretanje ukupnih troškova poslovanja, a time i na konkurentnost zemlje. Iako podaci o kretanju troška rada u Hrvatskoj u prvom kvartalu ove godine još nisu raspoloživi, na temelju prijašnjih se kretanja može pretpostaviti da relativni položaj u konkurentnosti u odnosu na slične zemlje nije narušen. Naime, većina nama sličnih europskih zemalja bilježi visok rast troška rada, pa su tako u prvom kvartalu ove godine viši međugodišnji rast od 3 posto imale Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Ipak, za Hrvatsku, pri niskom gospodarskom rastu, postoji opasnost narušavanja odnosa u kretanjima između produktivnosti i troška rada zbog mogućnost bržeg rasta troška rada od porasta produktivnosti u narednom razdoblju.

Oznake:
Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara