- Foto: Arhiv

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o Prijedlogu zakona o zabrani javnog poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, koji su predložili poslanici Kluba SDP-a BiH Denis Bećirević, Saša Magazinović i Mirsad Mešić.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a BiH Mirsad Mešić je kazao da je želja poslanika iz Kluba ove stranke da se donošenjem ovog zakona BiH svrsta u red civiliziranih zemalja koje su u svom zakonodavstvu uredile ovu oblast.

- Potrudili smo se da, ne vrijeđajući ničija osjećanja, ili pak iskustva, definiramo pojmove kao što su holokaust, genocid, zločin protiv čovječnosti, javno poricanje, minimiziranje i sve te definicije se temelje na tekovinama međunarodnog prava, odnosno na konvencijama UN-a - naglasio je Mešić.

Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je ustvrdio da se ne mogu sporiti dobre namjere i ispravnost da se ova materija zakonski regulira na tragu najboljih praksi evropskih zemalja koje su to učinile.

- Ali mi živimo u BiH i moramo to dosta pažljivo raditi - smatra Kožul.

Mišljenja je da bilo bi bolje pažljivo u BiH pokušati odredbe koje se tiču ove materije ugraditi u izmjene i dopune Kaznenog zakona.

Poslanica Milica Marković (SNSD) je kazala da Klub SNSD-a ne spori namjeru i želju da se u ovoj zemlji humanizuju odnosi poslije "građanskog rata koji se desio u periodu 90-tih godina i da se stanje popravi na bolje“.

-  Da bi se to desilo zaista u BiH potrebno je ispuniti neke preduslove. Mi ne sporimo da je namjera predlagača bila u tom pravcu, ali moram reći da za ovo što se želi postići ovim zakonom također nisu ispunjeni neki preduslovi da bi se to zaista i desilo - ocijenila je Marković.

Dodaje da je stav Kluba SNSD-a da je nemoguće predložiti i usvojiti jedan ovakav zakon sve dok "na zakonit i pravedan način ne budu procesuirani i okončani svi sudski postupci koji u osnovi imaju zločin protiv čovječnosti i koji u osnovi imaju počinjeni genocid u ovoj zemlji“.

 

Na diskusiju Milice Marković reagirala je, ispravkom krivog navoda, poslanica Nermina Kapetanović (SDA) koja je poručila da nije dobro biti tumač historije.

- Mi kao parlamentarci ne bi trebalo, u ime budućnosti naše djece, da budemo vrhovni tumači historije i svega onoga što se dogodilo. Ne treba mi da preuzimamo ulogu sudova, pa tako podmetanje teze da je u BiH bio građanski rat i davanje sebi prava tumačenja historije, a historija će pokazati nakon izvjesnog vremena, šta se zbilja desilo u BiH - kazala je Kapetanović.

Ističe da parlamentarci treba da se bave zakonima, donošenjem pozitivnog zakonodavstva, prevazilaženjem konflikata i građenjem sigurne budućnosti za djecu u BiH.  

Poslanici su obavili raspravu o još nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobranilaštvu BiH čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Razmatrani su i principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji je pripremila Interresorna radna grupa za izradu izmjena izbornog zakonodavstva, a u proceduru ga uputili članovi te grupe, poslanici Borjana Krišto, Hazim Rančić i Lazar Prodanović.

Izmjene i dopune rađene su u skladu s proporukama GRECO-a (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) te je određeni broj tih preporuka ugrađen u predložena rješenja.

Izvor: Informativa.ba, FENA
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara