-

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema posljednjoj publikaciji "CEE Quarterly" koju objavljuje UniCreditov odjel za ekonomska istraživanja - UniCredit Economics & FX/FI Research, bit će najvećim dijelom potaknut kontinuiranim oporavkom domaće potražnje, ali tempo i održivost rasta razlikovat će se od zemlje do zemlje.

Uprkos nedavnim turbulentnim događanjima na globalnim financijskim tržištima, centralna i istočna Evropa (CIE) imala je dobar početak 2016. godine, karakteriziran ubrzanjem ekonomske aktivnosti i otpornošću financijskih tržišta.

U publikaciji je, između ostalog, istaknuto da bi se, s obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novi krug kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke (ECB) i suzdržani stav američke centralne banke (FED), ove godine rast trebao proširiti na sve zemlje centralne i istočne Europe, te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini.

Početkom ove godine na financijskim tržištima zabilježena su značajna turbulentna zbivanja pod utjecajem zabrinutosti u pogledu Kine, globalnih izgleda za rast i zdravlja europskog bankovnog sektora.

Iako se nije temeljila na opipljivim dokazima da nam prijeti recesija, ubrzana globalna rasprodaja vrijednosnih papira imala je značajan učinak na tržišta u razvoju. U posljednje vrijeme tržišta su se smirila zahvaljujući dokazima o održanoj ekonomskoj snazi Evrope, Sjedinjenih država i Kine i novom krugu kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke, ali su globalni izgledi za tržišta u razvoju postali nesigurniji.

U takvim okolnostima regija centralne i istočne Evrope ističe se kao otok stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz. Rast se također učvrstio i u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji. U Hrvatskoj i Srbiji, rast je ograničen nedostatkom prostora za politike koji je uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i dugom. U Turskoj je rast potaknut fiskalnom i monetarnom ekspanzijom, a u Rusiji i Ukrajini recesija je popustila.

UniCreditovi analitičari su i dalje optimistični u pogledu kratkoročne prognoze te se drže svoje prognoze rasta za eurozonu od 1,7 posto u 2016.

Nedavni rezultati podataka o izvozu, narudžbama i industrijskoj proizvodnji potvrdili su da ekonomska aktivnost u eurozoni nastavlja napredovati snažnim korakom. Očekuju se bolji rezultati rasta u čitavoj regiji centralne i cstočne Evrope, pri čemu će rezultati u 2016. vjerojatno biti nešto bolji nego u 2017. godini. 

Rast bi trebao ostati najsnažniji i uravnoteženiji u zemljama skupine CIE-EU, no vjerojatno će biti ubrzan i u Hrvatskoj i Srbiji. U kasnijem dijelu godine trebao bi ubrzati i rast u Turskoj, nakon što splasnu političke napetosti i nakon što ekonomija filtrira učinke povećanja minimalne plaće za 30 posto s početka godine.

Rusija i Ukrajina će izaći iz recesije, no oporavak će ostati neujednačen i spor, otežan izostankom strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se ojačao potencijalni rast.

Sljedeće godine vjerojatno će se nastaviti sličan obrazac rasta, no rast će možda biti nešto niži jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno utjecati na konkurentnost u usporedbi s trećim zemljama. S druge strane, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti.

Važna razlika u 2017. godini bit će ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje CIE-EU na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočit će se s potrebom fiskalne prilagodbe kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a.

Uprkos snažnoj domaćoj potražnji, cjenovni pritisci ove godine ostat će ograničeni, uglavnom uslijed nižih cijena nafte i hrane i uvezenog usporavanja inflacije iz eurozone. Ipak, UniCreditovi analitičari očekuju da će se inflacija približiti ciljevima centralnih banaka tek kasno sljedeće godine, kad će na rasporedu opet biti rast kamata, saopćeno je iz UniCredit Banke.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara