-

Prošlo je gotovo 21 godina otkada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) podigao prvobitnu optužnicu za ratne zločine protiv Radovana Karadžića (1945.), bivšeg predsjednika Republike Srpske, da bi konačno izricanje presude bilo zakazano za danas u 14 sati.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. jula 1995., u pritvor Međunarodnog suda stigao je 30. jula 2008., nakon što je proveo više od 13 godina izbjegavajući hapšenje, a suđenje, koje će trajati pet godina, počelo je 26. oktobra 2009. godine.

Karadžića, jednog od arhitekata rata, kako ga neki nazivaju, Haški tribunal okrivljuje za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam bh. općina,  okrivljuje ga i za teroriziranje  stanovništva Sarajeva putem granatiranja i snajperskog djelovanja.

Prvobitna optužnica podignuta je protiv Karadžića i bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića. Druga optužnica protiv njih dvojice potvrđena je 16. novembra 1995., i odnosila se na genocid i druge zločine počinjene na području Srebrenice.

Optuženi su tada da su direktno odgovorni za zvjerstva počinjena u julu 1995. godine nad stanovništvom u zaštićenoj zoni Srebrenice, pod zaštitom Ujedinjenih nacija, što je za posljedicu imalo gotovo potpuno eliminiranje bosansko-muslimanskog stanovništva iz srebreničke enklave.

Već tada u optužnici su navedeni zastrašujući podaci o stravičnom masakru stanovništva uz opisivanje scena nezamislivog divljaštva kada je "na hiljade muškaraca pogubljenih i zatrpanih u masovne grobnice, na stotine živih sahranjenih muškaraca, muškarci i žene sakaćeni i zaklani, djeca ubijana pred očima svojih majki. Ovo su istinske scene iz pakla, pisane na najmračnijim stranicama ljudske historije", navedeno je u toj optužnici.

Karadžić i Mladić tada su optuženi da su pojedinačno odgovorni za planiranje, podsticanje, naređivanje ili na druge načine pomaganje i podsticanje u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela navedenih u optužnici. Također se terete da su krivično odgovorni za djela svojih podređenih, a  optuženi su za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Pretresno vijeće 11. jula 1996. godine izdalo je međunarodne naloge za hapšenje Karadžića i Mladića.

Nakon što je 13 godina Karadžić bio u bijegu, 21. jula 2008. uhapšen je u Srbiji, u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Haagu prebačen je 30. jula, a njegovo prvo stupanje u  MKSJ-u održano je 31. jula 2008. godine. Uime optuženog u predmetni spis uneseno da se ne osjeća krivim.

Nakon što je Pretresno vijeće naredilo da se opseg suđenja smanji Tužilaštvo je uklonilo niz općina i incidenata iz prethodne konsolidirane optužnice i bila je to najnovija operativna optužnica protiv Karadžića objavljena 19. oktobra 2009.

Po toj optužnici uvodne riječi Tužilaštva iznesene su u Haškom sudu od 27. oktobra do 2. novembar 2009. godine. Tužilaštvo je iznijelo uvodnu riječ pred Pretresnim vijećem I u sastavu sudija Kwon (predsjedavajući), sudija Morrison, sudija Baird i sudija Lattanzi (rezervni sudija).

Radovan Karadžić je 1. i 2. marta 2010., nakon što je odlučio da zastupa samog sebe, iznio svoje uvodne riječi.

No, usmenom odlukom donesenom u skladu s pravilom 98bis, Pretresno vijeće je 28. juna 2012.  odobrilo zahtjev odbrane za ukidanje optužbe po prvoj, od ukupono 11, tačaka optužnice, koja se odnosi na genocid počinjen u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Međutim, 11. jula 2013., nakon žalbe Tužilaštva, Žalbeno vijeće je poništilo takvu odluku Pretresnog vijeća i optuženom ponovo stavilo na teret optužbu za genocid po tački 1. Preostalih 10 tačaka optužnice terete Karadžića za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperiranjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tokom suđenja, Karadžić je  govorio da je on, zapravo, mirotvorac kojeg bi trebalo nagraditi, a ne optuživati. Četiri puta tražio je da se suđenje ponovi, ali mu je Sud svaki put odbacio taj zahtjev. Izmišljotinom je nazivao udruženi zločinački poduhvat (UZP) tvrdeći da se takvim navodima optužuje cijeli srpski narod.

Insistirao je na tvrdnji da se u Bosni i Hercegovini nije dogodio organizirani progon nesrpskog stanovništva, nego građanski rat i zločini iz osvete. Također, se branio kako su za mnoge sarajevske pokolje, koji se njemu stavljaju na teret - odgovorne snage Armije Bosne i Hercegovine, budući da se željela izazvati međunarodna reakcija.

Ostat će zapamćen i po izjavi da su ljudi zatočeni u logorima u svakom trenutku mogli napustiti koncentracione kampove.

Tužilaštvo i odbrana su iznijeli  završne riječi u ovom predmetu od 29. septembra do 7. oktobra 2014. godine. Tužilaštvo je zatražilo doživotni zatvor za Karadžića, koji je u završnom obraćanju Sudskom vijeću iznio uvjerenje da će biti oslobođen.

Radovan Karadžić je u završnoj riječi istaknuo da ga samo zanima istina radi istine, međunarodnog zdravlja, te da ga ta istina oslobađa svake odgovornosti o pitanju genocida i drugih zločina počinjenih u BiH. Kazao je i da je broj žrtava u Sarajevu i Srebrenici "lažan i napuhan".

- Za vrijeme 1.200 dana rata u Sarajevu, gdje su žrtve? Registrirano je 6.000 žrtava, ali to su borci. Jedine žrtve su one koje su sami izazvali dok su čekale u redu za pomoć na pijaci Markale - naglasio je.

Za Srebrenicu i Žepu, Karadžić je kazao da su izgubile status zaštićene zone, a da je muslimanska vojska pravila "ogrlice od srpskih ušiju i klala".

U završnoj riječi Tužilaštvo u Hagu zatražilo je da se Radovan Karadžić osudi na doživotni zatvor da bi bila postignuta pravda za sve žrtve iz Sarajeva, Srebrenice i ostalih gradova u BiH.

- Čuli smo mnogo toga o teroriziranju glavnog grada, nasumičnom granatiranju, masovnim pogubljenjima, korištenju talaca, okrutnosti kojoj su bile izložene mnoge žrtve... Prevelika tragedija da bi se shvatila, ali zajedničko je - Radovan Karadžić - istaknuo je tužilac Alan Tieger.

On je kazao da su Karadžićevo neiskreno žaljenje i orkestrirane odluke so na ranu svake žrtve koja pati bez svojih voljenih i pokušava se suočiti s morama prošlosti.

- Tvrdnja da su pripadnici ABiH stalno pucali po svojim civilima proturječna je stvarnim dokazima. To su neodržive teorije kojima se pokušava umanjiti odgovornost Sarajevsko-romanijskog korpusa - istaklo je Tužilaštvo.

Kada je u pitanju genocid u Srebrenici, Haško tužilaštvo se osvrnulo na tvrdnje odbrane da je broj ubijenih ispod 7.000, te da su tijela žrtava pogubljenja i u borbama izmiješana.

- Grobnice sadrže isključivo tijela žrtava pogubljenja. U nekim grobnicama su pronađeni i povezi za oči, artefakti - navelo je Tužilaštvo, dodavši da je zvaničan broj nestalih 7.905, a da je prema DNK profilu utvrđeno najmanje 5.850 žrtava.

Suđenje u predmetu Karadžić trajalo je pet godina ili 500 sudskih dana. Ukupno 586 svjedoka je svjedočilo ili su dostavljene njihove pisane izjave. U predmetni spis je uvršteno više od 11.000 dokaznih predmeta.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz nekoliko dana uoči izricanja presude Karadžiću ocijenio je da će to biti jedna od najvažnijih u historiji Haškog suda.

Presudu Karadžiću donijet će vijeće kojim predsjedava južnokorejski sudija O-Gon Kwon, a čiji članovi su Howard Morrison i Melville Baird.

Preživjele žrtve i svjedoci genocida izrazili su očekivanje da će ovaj, kako su ga mediji nazivali, "balkanski kasapin", biti optužen po svim tačkama jer ono što je Karadžić izgovorio za govornicom parlamenta Republike Bosne i Hercegovine 14. oktobra 1991. godine teško će se moći zaboraviti. Bit će to njegove najčešće citirane riječi.

- I nemojte misliti da Bosnu i Hercegovinu nećete odvesti u pakao, a muslimaski narod možda u nestanak - riječi su poslije kojih niko nije mogao ni zamisliti šta će uslijediti, a uslijedile su  gotovo četiri godine krvavog rata kad su počinjeni najstravičniji zločini u modernoj historiji Evrope.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara