- Foto: Arhiv

U Privrednoj komori Srbije danas je predstavljena Studija izvodljivosti uvođenja dualnog obrazovanja, čiju je izradu kroz projekat GIZ-a „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji“ podržalo Ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke.

Stručnjaci već neko vrijeme rade na realizaciji ove ideje, odnosno od od 2013. godine, od kada se u Srbiji, zahvaljući pojedinačnim inicijativima škola i preduzeća, u nekoliko obrazovnih institucija krenulo sa uvođenjem dijelova dualnog obrazovanja prilagođenih uslovima na našem tržištu. Za sada u ovom projektu učestvuje 10 škola koje obrazuju đake za tri nova, u privredi deficitarna, profila: za bravara-zavarivača, električara i industrijskog mehaničara. Osim što postoji velika potražnja za njima na tržištu rada, ove tri profesije će imati još nekoliko prednosti kod poslodavaca – svršeni srednjoškolci će zbog adekvatne praktične nastave odmah biti stručno osposobljeni za rad u kompanijama, a zbog pomenutog iskustva će imati i socijalne vještine kao što su poznavanje rada u timu, poslovne komunikacije isl.

No, da bi bilo vidljivijih ekonomskih rezultata realizacija projekta mora da bude sistematski regulisana umjesto, kao što je bila do sada, rezultat dobre volje pojedinaca sa vizijom. Dualno obrazovanje se inače pokazalo kao uspešno u ekonomijama poput njemačke, austrijske, švajcarske i još nekoliko drugih. Svuda gdje se ono primjenjuje nezaposlenost mladih je manja od deset posto.

U prvoj godini školovanja za ove trogodišnje obrazovne profile učenici jedan dan nedjeljno imaju praktičnu nastavu u školskim radionicama, u drugoj školskoj godini provode dva dana nedjeljno u preduzećima na obuci a u trećoj godini tri dana, dok đaci koji uče za industrijskog mehaničara u Srednjoj tehničkoj školi „Milenko Verkić Neša“ iz Pećinaca u drugoj godini provode tri mjeseca u kontinuitetu na praksi u Bošu a u trećoj godini dva puta po tri mjeseca.

“Mi smo nekada, kada smo imali jaču industriju, imali obrazovni sistem koji je imao više praktične nastave ali smo ga vremenom upropastili. Danas praktična nastava u srednjim stručnim školama izgleda smešno. Ako želimo još stranih investicija ali i jačanje domaće privrede moramo nešto uraditi po pitanju školovanja adekvatnih kadrova, i to pogotovu onih koji su potrebni privredi. Zato će Ministarstvo privrede u potpunosti podržati ovaj projekat”, rekao je tim povodom Željko Sertić, ministar privrede u Vladi Srbije. On je dodao i da bi Privredna komora Srbije trebalo da bude nosilac tog posla, a njen predsednik Marko Čadež je izrazio nadu da će se na ovaj način smanjiti nesklad između potreba tržišta i ponude radne snage. “Mislim da je dobro što prosvetni sistem neće više imati monopol u obrazovanju, to jest, što će i poslodavci moći da učestvuju u oblikovanju svojih budućih zaposlenih”, dodao je on.

Ovo je svakako bitno i njemačkim investitorima, koji su do sada uložili preko milijardu eura u Srbiju, podsjetio je Aksel Ditman, ambasador Njemačke u Srbiji, ispred države čija ulaganja su ovde zaposlila više od 25.000 ljudi. Njemačkim kompanijama potreban je međutim veći broj zanatski obrazovanih kadrova, koje Srbija trenutno ne može da ponudi, i to u oblasti mašinske i srodnih struka, rekao je ambasador.

“Plavo je lepo”

Oduševljenje publike na današnjoj konferenciji svakako je pobrao Hajnc-Diter Harbers, vođa projekta „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja“ Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ koji se na bini pojavio u plavom radničkom mantilu sa porukom “Plavo je lepo”. 

Ovoga su svesni i učenici koji su u Srbiji sticali obrazovanje po dualnom modelu, pa se neki od njih opredeljuju za nastavak školovanja. To je slučaj sa đacima koji su završili za tehničara za kompjutersko upravljanje u Tehničkoj školi Požega. 

Jelena Stojanović Đumić, viša menadžerka GIZ projekta „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji“, takođe uočava da su poslodavci zadovoljni mladima koji prilikom školovanja imaju “pojačanu” praktičnu nastavu u preduzećima. Do sada je širom Srbije njih 400 upisalo jedan od tri pomenuta smjera u kojima dobijaju savremena i primjenjiva znanja u jednoj od 22 kompanije koje učestvuju u projektu.

Na konferenciji su interesovanje izrazili i predstavnici kompanija koje ne učestvuju u GIZ-ovom projektu, poput OMV-a, sa pitanjem da li će se ovaj princip obrazovanja primjenjivati i u ostalim oblastima privrede a ne samo u tehničkim i mašinskim strukama, što je, ispostavilo se, u planu, piše B&F.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara