Semiha Borovac - Foto: Arhiv

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine daje punu podršku borbi protiv fašizma i antisemitizma putem komemorativnih skupova i drugih vidova okupljanja.

Također, podržava Jevrejsku zajednicu u BiH s ciljem dostojnog obilježavanja stradanja Jevrejskog naroda tokom Drugog svjetskog rata. 

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac, povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, 9. novembra, poziva sve državne i entitetske institucije, političke partije, nevladine organizacije i sve građane BiH da prisustvom uveličaju te skupove te na taj način šalju jasnu poruku politikama koje zagovaraju politike podjela građana na osnovi njihove nacionalne, religijske, političke ili svake druge različitosti.  

Istakla je da obilježavanjem 9. novembra, države, njene institucije, civilno društvo i građani imaju mogućnost da se podsjete s činjenicama ideje fašizma, o Holokaustu, razmišljaju o njima te preduzmu aktivnosti i akcije koje su usmjerene na zauzimanje kritičkog stava prema politikama koje šire mržnju, netrpeljivost, nasilje i strah.

Kazala je da su vlasti BiH kroz Ustav BiH, ustave entiteta i druga zakonska rješenja jasno opredjeljene za toleranciju i poštivanje osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda jer se tim dokumentima rasni i drugi oblik diskriminacije direktno zabranjuje i inkriminisani su i kroz nekoliko definicija krivičnih djela u okviru Krivičnog i drugih zakona u BiH.

Podsjetila je da je nasilje koje se dogodilo na njemačkim ulicama i trgovima 9. novembra 1938. godine označilo početak državnog organizovanog, pravno legitimisanog i javno podržanog progona Jevreja, koji je završen zločinom nad velikim brojem nedužnih muškaraca, žena i djece.

Taj događaj, poznat kao Kristalna noć, smatra se simboličnim početkom holokausta i obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Na prostoru pod kontrolom tadašnjeg nacističkog njemačkog režima i brojnih marionetskih vlada na najbrutalniji nacin sistematski je ubijeno na milione ljudi. U toj sveopštoj civilizacijskoj tragediji posebno mjesto pripada stradanju Jevrejskog naroda. Gotovo šest miliona Jevreja izgubilo je živote na najmonstrouznije moguće načine, od fizičkih likvidacija, umiranja kao posljedica fizičkog rada, gladi ili stravičnih medicinskih eksperimenata.

Nažalost, dodaje Borovac, zločini iz tog mračnog razdoblja u historiji čovječanstva nisu bili dovoljna opomena ostatku čovječanstvu da smogne snage i spriječi ponavljanje takvih događaja u budućnosti.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija, na zasjedanju od 1. novembra 2005 godine  je donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koja apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji holokausta, kako bi se iskazala odlučnost u borbi protiv sprječavanja genocida i svih oblika anti-semitizma, rasizma i ksenofobije u budućnosti.

- Događaji pred kraj 20. i početka 21. vijeka, posljednjih šest decenija, od Kambodže, preko Ruande, BiH i Gaze potvrda su da fašizam nije pobjeđen te da podsjećanje na holokaust nikada ne smije izgubiti na značaju. Upravo iz tih razloga, pitanje fašizma, holokausta, genocida, zločinačke prošlosti kao i negiranje počinjenog zločina se tako jako povezuje sa savremenim društvima kako se loše stvari na koje nas istorije upućuje ne bi ponovile - naglasila je Borovac, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara