Halid Genjac -

Rahmetli Alija Izetbegović je bio mislilac, intelektualac, vjernik, humanista i sa takvim osnovnim opredjeljenjima ili crtama svoje ličnosti našao se u politici, pa je bio i političar, kazao je dr. Halid Genjac u intervjuu evocirajući sjećanje na prvog predsjednika Predsjedništva BiH, a povodom 12. godišnjice od njegove smrti. 

"Poznato je da je bio nevjerovatan erodita i da je pročitao skoro sva zanačajnija filozofska djela. Vjerovatno je ta podloga opredjeljivala i njegovu politiku. Tako da će se mnogi složiti da je on bio u svojoj politici humanista i mirotvorac. Naravno, iza ovih općih crta ono što je možda za Aliju najznačajnije je ta crta mudrosti koju skoro svi priznaju, a koji su imali posredni ili neposredni kontakt sa njim. Čovjeka je stavljao u centar svoje pažnje, pojedinca sa njegovim strepnjama, problemima, strahovima, brigama. U svakome je gledao čovjeka, sagovornika, pojedinca, razumijevao ga, slušao, uvažavao. Vjerovatno je zbog toga zračila ta ljudska toplina iz njega koju su svi prepoznavali u kontaktima sa njim", naveo je Genjac. 

Upravo Halid Genjac zamijenio je rahmetli Aliju Izetbegovića na mjestu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2000. godine nakon njegove odluke da se povuče sa te pozicije. 

"Bila je to velika čast i ogromna odgovornost. Ono što sam ja osjećao kao neko stanje je i određena trema. Kod predsjednika Izetbegovića skoro svakodnevno sam odlazio na konsultacije, dogovore oko rješavanja određenih pitanja. Uvijek sam to razumijevao kao odlazak u neki hram politike, kod nekog političara koji je mudrac, od koga se uvijek ima šta naučiti i saznati. Dolazite u situaciju da takvog čovjeka zamjenjujete. Naravno, bio sam svjestan da je Alija još uvijek tu, i to mi je olakšavalo. Cijelo vrijeme sam tu okolnost koristio za konsultacije, savjete, podršku, u tim teškim pitanjima koja su danonoćno se pojavljivala u tom periodu. Kroz konsultacije i rješavajući te probleme sam i učio", ističe dr. Genjac.

Od rahmetli Alije se, navodi Genjac, uvijek moglo naučiti. On je, veli Genjac, nesebično svoje znanje prenosio dajući savjete na smireni, topli način, uvažavajući sagovornika. 

"Prenosio je znanje, iskustvo i to je zaista bilo zadovoljstvo", potcrtao je dr. Genjac.

Naveo je da je rahmetli Aliju Izetbegovića uvažavala cjelokupna plejada relevantnih predstavnika međunarodne politike i međunarodne zajednice, koji su imali dodira sa Bosnom i Hercegovinom. 

"Richard Holbrooke, Bernard-Henri Levy, američki ambasadori, svi u cjelokupnom regionu: pregovarači u pregovaračkom procesu koji se vodio oko BiH, svi oni su se mogli u nekim detaljima slagati ili neslagati sa stavovima rahmetli Alije, što je i razumljivo. Oni su bili zastupnici određene politike i određenih interesa, a Alija je zastupao interese BiH i bosanskohercegovačkih naroda što nije uvijek nije moralo biti na istoj trasi sa interesima raznih međunarodnih predstavnika. Ali, bez obzira na razlikovanje u političkim stavovima, svi su bez izuzetka govorili sa uvažavanjem o rahmetli Aliji. Isticali su tu njegovu crtu humane i mirotvorne politike, morala i principijelnosti u politici. Mislim da nema nijedan izuzetak koji bi mogao zasnovati neku drugačiju ocjenu", rekao je Genjac.

Dr. Genjac je, inače, u periodu od 1996. do 2003. godine, odnosno do kraja života rahmetli Alije Izetbegovića sa njim skoro danonoćno bio u komunikaciji. Ocijenio je da je kao i ratni i ovaj period nosio svakodnevne teške, vrlo zamršene probleme.

"Mislim da nije bilo dana da nije bilo nekog velikog ili značajnog problema. Teško je izdvojiti neki problem jer su svi oni na određeni način imali svoju težinu i zamršenost", prisjeća se Genjac. 

Genjac se prisjetio kako je rahmetli Alija Izetbegović reagirao na teške situacije za BiH. 

"Ono što je za Aliju predstavljalo najveći problem ili šta je bila njegova mora, to je bio srebrenički genocid. Podsjećanje na to uvijek je izazivalo kod njega buru jako, jako teških emocija. Tu je i agonija Sarajeva, opsade građana. Sjećam se, on je u vrijeme NATO bombardovanja položaja oko Sarajeva koji su nagovijestili deblokadu i kraj agonije dočekao u inostranstvu na pregovorima. Kćerka mu je javila, razgovarao je sa njom o tim bombardovanjima. To stanje koje je on tada, taj prolom emocija koju je on tada doživio, on je nekoliko puta evocirao poslije rata i uvijek je plakao", prisjetio se Genjac. 

Naveo je da je rahmetli Alija Izetbegović donosio veliki broj odluka.

"Neke su bile dobre, a bio je dio odluka za koje se kasnije pokajao, koje je morao donositi pod strahovitim pritiscima, kao što je naziv entiteta Republika Srpska", istakao je Genjac.

U posljeratnom periodu, u svim teškim problemima, istakao je Genjac, rahmetli Alija Izetbegović uvijek je na smiren način, dostojanstveno, ne poginjući se nikada, pronalazio rješenje manje ili više dobro.

Genjac se prisjetio i jedne od situacija poslije rata kada se razgovaralo o pitanju uvođenja novčanica, konvertibilne marke i njihovog dizajna. Odlučeno je, navodi Genjac, da na papirnatim novčanicama budu likovi književnika. Momčilo Krajišnik, koji je tada bio član Predsjedništva BiH iz RS-a, sjeća se Genjac, odabrao je književnike koji će biti na novčanicama i rekao: "Na novčanicama u RS-u bit će ti likovi, a vi iz FBiH odaberite književnike koji će biti na novčanicama iz FBiH." 

"To je bio teški problem, jer je prijetilo da imamo dvije vrste novčanica što je jako opasno za monetarni sistem i sistem karensi borda Centralne banke BiH. I onda je Alija konsultujući se, a jako se mnogo konsultovao, došao na sastanak i rekao: uredu, mi prihvatamo likove koje ste vi odabrali u RS-u da budu i u FBiH. Tu se Krajišnik našao zbunjen, rekavši, pa ne može, a Alija je pitao: zašto ne može. Tako je to riješeno i mi danas imamo jedinstven dizajn novčanica u Bosni i Hercegovini", naveo je Genjac. 

Iako je uvijek izgledao ozbiljno, malo je poznato da je rahmetli Alija Izetbegović volio i da se našali. 

"Taj ozbiljni izgled, taj utisak ozbiljnosti je dolazio od toga što je Alija dijelio probleme, reko bih, svakog nevoljnika u Bosni i Hercegovini. Bilo je mnogo razloga da se bude i tužnim i zabrinutim. Primjerice, ako bi navečer u televizijskom dnevniku vidio ili čuo za teške probleme nekog nevoljnika on je nas ujutro sabrao da vidimo kako da riješimo tom čovjeku stan, posao ili nešto drugo. Onda je zbog te brige, zbog te posvećenosti, zbog te ljudske dimenzije djelovao uvijek ozbiljan. Naravno, Alija sa svim svojim intelektualnim sadržajem je bio nevjerovatno duhovit i volio se našaliti kada je to mogao", naglašava Genjac. 

Često je isticao, kaže, kako je lijepo da govorimo bosanskim, ali narodnim, narodu razumljivim jednostavnim jezikom. Govorio je, veli Genjac, da ne treba da koristimo te razne strane riječi za koje neki misle da će ih narod više cijeniti, smatrati će da su pametniji. 

"Jednom prilikom na sintagmu - kratko i koncizno, jedan je rekao 'govorit ću kratko i konfuzno'. A onda je rahmetli Alija uzeo to i u mnogim prilikama kada je htio da se našali, prije sjednice, znao reći: e, sada ćete nam to reći kratko i konfuzno, što je uvijek izazivalo dosta smijeha. Iza toga je ustvari bila i njegova šala, ali i poziv: koristite naše riječi, narodne, da vas ljudi razumiju. Ne trebaju vam strane riječi, ne trebaju vam nekakve sinteze, ne trebaju vam komplikacije, konotacije", ističe Genjac. 

Genjac je govorio i o odnosu rahmetli Alije spram Dejtonskog mirovnog sporazuma, te njegovim stavovima oko njegove nadgradnje. 

"Alija je znao pozadinu i okolnosti nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma i Dejtonskog ustava. Vrlo je dobro znao da je to prevashodno bilo u cilju završetka rata i stradanja nedužnih ljudi. Vjerovao je da je neminovna nadogradnja ustava u smislu funkcionalnosti i efikasnosti države i vjerovao je i u proces povratka, obnovu multietničke slike Bosne i Hercegovine koja je značajna pretpostavka za jačanje države jer biće Bosne i Hercegovine je takvo", rekao je Genjac.

Dio od tih procesa, naveo je Genjac, za njegovog života su išli uzlaznom putanjom, a neke nisu. Tako se, za njegova života nije riješilo pitanje nadogradnje Dejtonskog ustava.

"Znamo da je bila ta šansa sa Aprilskim paketom, međutim što je bilo poslije Alijinog života, ali više je u nekoj analizi mogućnosti i perspektive BiH isticao regionalni kontekst. Naime, on je smatrao da je to razumljivo, obzirom da i agresija na BiH nije izvršena kao zamisao bh. Srba i Hrvata. Zna se koji su to projekti, šta je Beograd htio, šta je Zagreb htio, šta je dogovor Tuđman - Milošević. Znao je da u regionu prilike u značajnoj mjeri određuju ono što će se dešavati u Bosni i Hercegovini", naveo je Genjac.

Naglasio je da je rahmetli Alija isticao da sve dobro što se dešava u susjedstvu, u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, dobro će se odraziti na BiH, sve loše što se tamo dešava, loše će se odraziti na BiH.

"Zato je on isticao svoje uvjerenje, ja mislim da je to u nekoliko navrata ponovio: u Srbiji će demokratski potencijali kad tad progovoriti, Hrvatska će kad tad krenuti putevima Evrope i evropskih standarda. To su proces,i i jedan i drugi, koji će BiH pružiti perspektivu i njene unutarnje integracije i njene funkcionalnosti i njene integracije u EU", naglasio je Genjac. 

Mislim da ovo što se dešava u posljednje vrijeme, cijeni Genjac, kada je Crna Gora pozvana u članstvo u NATO-a, Hrvatska postala članica EU i time prihvatila određene standarde ponašanja i prema BiH i prema članicama EU, te procesi u Srbiji koji se ipak kreću i imaju demokratsku tendenciju, potvrđuje da je rahmetli Alija bio vizionar.

"Ta plejada ljudi koji su se borili sa vjetrenjačama na čelu sa Alijom Izetbegovićem da očuvaju bosanskohercegovačku državnost i na kraju je očuvali, pokazuje razvoj događaja, da će i ova vizija Alije Izetbegovića, koji je nevjerovatno zaslužan za očuvanje bh. državnosti, da će se kad-tad ostvariti", zaključio je Halid Genjac u intervjuu povodom 12. godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva RBiH. 

Inače, Genjac je aktuelni predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije. 

Izvor: Informativa.ba, AA
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara