Podnožje planine Vranice idealno je za razvoj tradicionalnih, ali i nekih novih poljoprivrednih kultura, koje su sve više zastupljene na području gornjovakufske općine. 

Tako se i Omer Begović prije tri godine na svom imanju u naselju Vrse počeo baviti proizvodnjom šipurka i njegovih sadnica. 

Informirao se, kaže, na internetu, čitao raznu literaturu, a znanja do kojih je dolazio primjenjivao u praksi. Danas je zadovoljan rezultatima, za koje vjeruje da će u budućnosti biti još bolji. 

-U početku sam želio da proizvodim ekološke sadnice kruške i jabuke, a onda sam slučajno došao do sadnice šipurka, porijeklom iz Turske. Brzo sam uvidio o kakvoj se poljoprivrednoj kulturi radi, tako da sam krenuo u njegovu proizvodnju. Proizveo sam više od 30.000 sadnica i plasirao ih u Šipovo, Bihać, Cazin, Bosanski Novi, Višegrad, Ključ, Sarajevo i druge općine - kaže ovaj 67-godišnjak.
 
Otprilike istu količinu sadnog materijala spremio je, dodaje, i ove godine za tržište, od koje je polovina već rezervirana za kupce koji dolaze iz svih dijelova BiH. 

-To je biljka koja ne zahtijeva posebne klimatske uvjete. Može uspijevati u svakom zemljištu i na svim nadmorskim visinama. Nema bodlje i cvjeta dosta kasno, u šestom mjesecu. Ne treba, dakle, brinuti za one naše karakteristične rane mrazeve. Rijetko obolijeva, a obiluje plodovima, koji su duguljasti i krupni. S jedne stabljike stare 4-5 godina može se ubrati i po deset kilograma šipurka - naglašava Begović.
 
Nada se da će se plantažna proizvodnja šipurka proširiti na prostor cijele BiH, budući da predstavlja pravu riznicu vitamina C, ali i nekih drugih vitamina. Osim toga, poznata su u svijetu njegova ljekovita svojstva, i koristi u izradi različitih kozmetičkih preparata. 

-Mi od šipurka pravimo, uglavnom, džemove. Međutim, u svijetu se on plantažira i koristi u najvećoj mjeri za potrebe farmaceutske i, naročito, kozmetičke industrije. Uvozi se, većinom, iz Čilea. I neke naše domaće firme uvoze šipurak iz te zemlje, iako ga i sami možemo proizvoditi u neograničenim količinama - tvrdi. 

U poslovima na imanju Omeru najviše pomaže supruga. Sin i dvije kćerke se, nakon završenih fakulteta, uspješno bave drugim profesijama. 

Interesantno je da je ovaj Gornjovakufljanin po struci diplomirani ekonomist, i da je nekada obavljao poslove finansijskog stručnjaka i knjigovođe. Imao je i privatno preduzeće, bavio se građevinom i mašinskim malterisanjem. 

-S 35 godina radnog staža danas se bavim poljoprivredom. Proizvodnju šipurka preporučio bih svima. Posao nije naporan, a zarada je dobra. Nažalost, mladi neće ovim da se bave. A, zapravo, kada bismo zasadili samo dvanaest oraha imali bismo dvanaest penzija. Prihodi od proizvodnje šipurka su višestuko veći - zaključio je Begović.
 
Uz sadnice šipurka i nekih autohtonih vrsta jabuke i kruške, Omer na svom imanju uzgaja sadnice oraha, lješnjaka, grožđa, ribizli, malina, jagoda i drugog voća, te raznog ukrasnog drveća, ruža i ostalog cvijeća. 

Oznake:
Izvor: Informativa.ba, FENA
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara