Direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić i direktor Generalne direkcije državnih arhiva Republike Turske Ugur Unal danas su u Beogradu potpisali Protokol o saradnji između te dvije institucije. 

Potpisivanju protokola u zgradi Arhiva Srbije, kao i promociji zbornika "Diplomatsko predstavništvo Srbije u Carigradu 1830-1868" prisustvovali su ministar kulture i informisanja Srbije Ivan Tasovac i ambasador Turske u Beogradu Mehmed Kemal Bozay.

Prema potpisanom dokumentu istraživači iz Srbije i Turske će u skladu sa nacionalnim zakonodavstvima, putem razmjene, istraživati i uvećavati sopstveni arhivski fond i o arhivskoj građi, koja se nalazi u arhivima, objavljivati vodiče i slična informativna sredstva.

Kako je ocijenio direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić, koji je i pokrenuo inicijativu za uspostavljanje saradnje, ovo je posao od strateškog značaja važnosti za Arhiv Srbije i srpsku nauku i kulturu s obzirom da predviđa istraživanje arhivske građe značajne za historiju srpskog naroda koja se čuva u turskim arhivima. 

"Naši istraživači će moći da istražuju u turskim arhivima, turski istraživači će moći da istražuju u arhivima u Srbiji. To je novo poglavlje u istoriji naših institucija", rekao je Perišić naglasivši da će vrlo brzo biti konkretnih rezultata i da će već naredne godine javnost biti informisana o toku saradnje.

Direktor Generalne direkcije državnih arhiva Republike Turske Ugur Unal je rekao da državni arhivi predstavljaju riznicu koja radi budućnosti predstavlja najvažniji izvor historije i kulture i da predstavljaju mjesto istine i da će od danas biti otvorena vrata za sve istraživače.

"U arhivima se ne nalazi samo prošlost jednog već i drugih naroda. Turska je svjesna toga i u prvom planu mislimo na Osmanlijski arhiv u Istanbulu. To nije samo turska arhiva, već svih naroda i država Osmanskog carstva. Ono što je bitno za našu budućnost je da, kao institucije, istaknemo ulogu kulture za našu budućnost", porućio je Unal.

On je podvukao da je nemoguće pisati srpsku historiju bez korišćenja osmanskih arhiva, ali da će isto tako turska hstorija biti nepotpuna ako se ne koriste srpski arhivi.

Unal je svom srbijanskom kolegi, od koga je dobio plaketu Arhiva Srbije, uručio dokument iz Osmanskog arhiva o sultanovom priznanju Kraljevine Srbije, a ministru Tasovcu primjerak osmanskog dokumenta iz 1540. godine.

Govoreći o međunarodnoj saradnji Generalne direkcije državnih arhiva Republike Turske Ugur Unal je rekao da su slične protokole potpisali sa 43 zemlje i da je do sada Srbija bila jedina zemlja na Balkanu sa kojom nije bio potpisan ovakav dokument.

"Za nas je ovo veoma važno, osmanska država je bila na širokom prostoru i za Osmanski arhiv  se interesuje više od 40 država. Sve te države dok pišu historiju i utvrđuju historijske činjenice obavezno moraju da pogledaju turski arhiv, pogotovo Osmanski arhiv u Istanbulu. Ovim protokolom istraživači i naučni radnici iz Srbije će mnogo lakše doći do podataka. Na isti način će dokumenti iz osmanskog perioda u Srbiji biti pronađeni i sačuvani", pojasnio je Unal 

Prema njegovim riječima protokol će između dva državna arhiva u akademskom i tehničkom smislu značiti podršku.

Unal je govorio i o zbornicima "Diplomatsko predstavništvo Srbije u Carigradu 1830-1868" .

Viši naučni saradnik Istorijskog instituta Beograd Srđan Katić je predstavljajući zbornik naveo da je objavljen u okviru edicije "Istorija srpske diplomatije - dokumenta" i sadrži dokumenta Arhiva Srbije koja se odnose na rad diplomatskog predstavništva u Carigradu, kako je podvukao, najstarijeg diplomatskog predstavništva u historiji moderne srpske države.

Arhivska građa o predstavništvu grupisana je u dva toma, prvi tom obuhvata period od 1830. do 1858. godine, odnosno do povratka kneza Miloša Obrenovića na vlast i sadrži 460 dokumenata, dok se u drugom tomu nalazi 396 dokumenata nastalih u periodu od 1859. do 1868. godine. 

Izvor: Informativa.ba, AA
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara