Povjerenik Europske komisije za klimatsko djelovanje i energetsku, Miguel Arias Cañete, pozdravio je zaključke Vijeća za zaštitu okoliša kojima se utvrđuje stav Europske unije za parišku konferenciju o klimatskim promjenama (COP21), zakazanu za decembar ove godine. Na konferenciji je predviđeno usaglašavanje novog globalnog sporazuma o klimatskim promjenama za razdoblje nakon 2020. godine.

Povjerenik Arias Cañete je naglasio: „Sada imamo čvrst stav za Pariz. Europska unija ostaje ujedinjena u svojim stavovima i spremna na pregovore o ambicioznom, snažnom i obavezujućem globalnom klimatskom sporazumu. Nećemo pristati na ništa manje od toga. Predsjednik Juncker je jasno istakao u svom prošlosedmičnom obraćanju o stanju Unije da Europska unija nije spremna potpisati tek bilo kakav sporazum. Sada je od ključne važnosti pojačati tempo tehničkih pregovora. Ostalo je još samo pet pregovaračkih dana prije susreta u Parizu, a pravi sporazum treba početi dobivati svoje konture.“

Stav Europske unije

Tokom današnje vanredne sjednice Vijeća za zaštitu okoliša, utvrđen je stav EU-a vezan za novi globalni klimatski sporazum. EU zagovara globalni, pravičan, ambiciozan i pravno obavezujući međunarodni sporazum koji će spriječiti dosezanje opasnih razina globalnog zagrijavanja. Porast globalne prosječne temperature mora ostati manji od 2°C iznad predindustrijske razine kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena. Zaključcima Vijeća osigurana je podrška izbalansiranom sporazumu u Parizu uključujući snažne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagođavanje klimatskim promjenama, kao i adekvatnu podršku za finansiranje klimatskih akcija.

Dugoročni cilj

Europska unija smatra ključnim da Pariški sporazum osigura jasno definiran pravac kako ostvariti cilj temperature ispod 2°C. Globalna emisija stakleničkih plinova treba doseći svoj vrhunac najkasnije do 2020. godine, smanjiti se za najmanje 50% do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu i biti blizu nule ili ispod nule do 2100. godine. Ako se 2010. koristi kao bazna godina, cilj od 50% podrazumijeva 60% do 2050. godine. Navedenu vrijednost koristila je i Komisija u svom saopštenju iz februara vezano za konferenciju u Parizu, što je u skladu s Deklaracijom G7 iz juna te u skladu s ciljem EU-a za smanjenje emisija od 80-95% do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu od strane razvijenih zemalja kao grupe.

Mehanizam dinamičke ambicije

Vrlo je vjerovatno da istaknuti ciljevi za smanjenje emisija u Parizu sami po sebi neće biti dovoljni za ostvarivanje dugoročnog cilja. Štaviše, ciljevi obuhvataju razdoblje od pet ili 10 godina s početkom u 2020. godini. Stoga je važno da se zemlje redovno okupljaju svakih pet godina kako bi razmotrili i osnažili ciljeve emisija u svjetlu najnovijeg do sada ostvarenog naučnog i drugog napretka. Sve strane bi trebale biti dužne dostaviti nove ili ažurirane obaveze, bez zastoja u ispunjavanju prethodnih razina obaveza ili ponovno dostaviti postojeće. EU snažno zagovora ambiciozan mehanizam i smatra ga jednim od ključnih značajki Pariškog sporazuma.

Propisi o strogoj transparentnosti i odgovornosti

EU smatra ključnim da se sve zemlje usaglase u Parizu o uspostavljanju snažnog sistema koji prati učinkovitosti vlada i osigurava njihovu odgovornost za realizaciju svojih ciljeva. Bez toga, neće biti moguće pratiti kolektivni napredak ka dugoročnom cilju.

Prilagodba

EU smatra da je ambiciozno djelovanje na pripremi i odgovoru na učinke klimatskih promjena centralni dio uravnoteženog sporazuma. Smanjenje emisija i prilagodba će biti neophodni za upravljanje i smanjenje rizika od štetnih utjecaja klimatskih promjena, uključujući rješavanje rizika od gubitaka i štete.

Finansijska sredstva za klimatsko djelovanje

EU prepoznaje ključnu ulogu koju će igrati finansiranje klimatskog djelovanja u globalnoj tranziciji ka niskim razinama ugljika. EU i njezine zemlje članice ostaju predane povećanju sredstava za klimatsko djelovanje kako bi dali svoj doprinos u ostvarivanju ciljeva razvijenih zemalja da zajednički mobiliziraju 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine iz različitih javnih i privatnih izvora. Odredbe o finansijskim sredstvima u novom sporazumu moraju se moći prilagoditi promjenjivim stvarnostima i potrebama tako što će odražavati razvojne mogućnosti i odgovornosti sporazumnih strana.

Djelovanje do 2020. godine

EU prepoznaje hitnu potrebu da se nastave i intenziviraju mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova prije 2020. godine te naglašava važnost uključivanja nedržavnih aktera (kao što su privredna društva, gradovi i organizacije), pogotovu putem Akcione Lima-Pariz agende, inicijative peruanskih i francuskih predsjedništva usmjerene na kataliziranje djelovanje više zainteresiranih strana.

Naredni koraci

Posljednja pregovaračka sesija prije Pariza će se održati u Bonnu, Njemačka, od 19. do 23. oktobra. 21. Konferencija stranaka (COP21) održat će se u Parizu od 30. novembra do 11. decembra 2015. godine

 

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara