Visoka predstavnica i potpredsjednica Evropske komisije Federice Mogherini -

Evropski parlament, Strasbourg, 9. septembar 2015.

Grazie Presidente,

Frans (Timmermans) je dobro rekao: ovo je odlučujući trenutak, odlučujući trenutak za našu Uniju. Riječi jesu važne, ali izbjeglička kriza s kojom se suočavamo stavlja na kušnju naše najdublje vrijednosti, pa čak i naš identitet. Ovo je trenutak istine: pokazat će se da li smo zaista Evropska i da li smo zaista Unija. To je u pitanju. U pitanju je naša odgovornost da štitimo ljudski život i ljudska prava. Solidarnost, kako među državama članicama, tako i prema onima kojima je najpotrebnija.

Ali ovo je i provjera našeg međunarodnog kredibiliteta. Nemojte misliti da možemo biti sponzori ljudskih prava širom svijeta ako ne jamčimo najviše standarde azila unutar naše Unije. Nemojte misliti, nemojte čak ni pomisliti da možemo promovirati saradnju među zaraćenim stranama u ovom trenutku ako ne prihvatimo “drugog” unutar vlastitih zajednica i ako ne uspijemo među sobom postići jedinstvo.

Naš vanjski kredibilitet umnogome zavisi od naše unutrašnje koherentnosti i dosljednosti. Moramo toga biti svjesni. Nemojte ni pomišljati da može postojati samo vanjski odgovor na krizu – kao što ne može postojati ni samo unutrašnje rješenje. Dvije dimenzije našeg djelovanja – unutrašnja i vanjska – podržavaju jedna drugu, ili slabe jedna drugu. Sviđalo nam se to ili ne, s ovim se moramo suočiti.

Da bi imali kredibilitet, propovijedati dobro nije dovoljno. Moramo djelovati dobro, moramo djelovati brzo i moramo djelovati ujedinjeni.

Danas predstavljamo Komunikaciju koja određuje put naprijed za sve vanjske akcije potrebne kako bi se odgovorilo na ovu krizu. Svi smo svjesni da ne postoji čarobno brzo rješenje za krize koje nas okružuju. Sve mjere koje preduzimamo donijet će rezultate u srednjem i dugom roku. Ipak, moramo djelovati sada. Znam da je političarima teško objasniti akcije koje će se isplatiti tek u budućim godinama, ali ako ne postupimo odgovorno, generacije nakon naše bit će primorane suočavati se iznova i iznova sa istim problemima.

Dozvolite mi da kažem da smo u našem vanjskom djelovanju jedinstveni, bar ovaj put. To nije dovoljno, moramo postići jedinstvo i u našim unutrašnjim politikama. Ali jeste presudno.

Prvi prioritet je spašavanje ljudskih života. Predsjednik (Komisije) naznačio je koliko smo intenzivirali naš rad u tom pogledu i koliko je života spašeno zahvaljujući tom naporu.

Drugo, pozabavimo se uzrocima u korijenu, a o tome ću još govoriti.

Treće, i jednako važno, borimo se protiv krijumčara i trgovaca ljudima duž svih ruta, a ne samo na moru. Ovo je pitanje sigurnosti: finansije koje potiču od krijumčara mogu biti korištene za sve vrste kriminalnih aktivnosti.

Naša strategija je od početka našeg mandata bila jasna i dosljedna. Ne možemo se fokusirati samo na posljednju etapu tragedije, a zanemariti sve otale korake izbjegličke Odiseje.

Većina ovih ljudi koji zajedno stižu u Evropu bježi od sukoba i progona. Ovo je prvo pitanje kojem moramo posvetiti pažnju. Četiri miliona ljudi izbjeglo je iz Sirije. Ukupno u Siriji i Iraku, više od deset miliona ljudi napustilo je svoje domove i raseljeno je unutar zemlje. Dozvolite mi da kažem jednu stvar: ispravno je što smo se u ovim mjesecima usredotočili na manjine koje je potrebno zaštititi na Srednjem Istoku – na kršćane, Kurde i Jezide. Moramo podržati njihovo pravo da ostanu u zemljama i u zajednicama gdje već vijekovima žive. Ali dozvolite mi također da kažem vrlo jasno da ih ne možemo štiti samo kada su daleko od nas, da imamo dužnost da ih štitimo i kada su nam blizu.

Dugoročni odgovor je, naravno, okončati sve ratove, suočiti se s prijetnjom Daesha, započeti procese nacionalnog pomirenja. Dogovor koji smo postigli sa Iranom, iako se prvenstvo tiče neširenja naoružanja, može otvoriti put ka novim mogućnostima. Rad sa međunarodnim i regionalnim partnerima u ovom smjeru već je počeo.

Drugo, radimo sa međunarodnom zajednicom, najviše sa agencijama UN-a, sa zemljama tranzita i sa onima koje su primile impresivan broj izbjeglica. Pokrenuli smo skoro 4 milijarde Eura humanitarne i razvojne pomoći kako bismo pomogli raseljenim Sirijcima u njihovoj zemlji, ali i onima u Jordanu, Libanonu, Turskoj i Iraku.

Postoji i veoma specifičan slučaj Libije. To nije zemlja porijekla, a više je od zemlje tranzita: to je otvoreni koridor. Kao što dobro znate i kao što smo mnogo puta diskutovali upravo u ovom amfiteatru, svi naši napori usmjereni su dan i noć, zajedno sa Specijalnim predstavnikom UN-a Bernardinom Léonom, u pravcu postizanja vlade nacionalnog jedinstva. To bi nam omogućilo da uđemo u partnerstvo sa libijskim vlastima kako bi upravljali onim što je danas koridor.

Dozvolite mi da naglasim da se moramo fokusirati na jug Libije. Ako se fokusiramo samo na libijsku pomorsku granicu, a zanemarimo kopnenu granicu Libije, nikada nećemo riješiti ovo pitanje. Zato sam započela dijalog bez presedana sa zemljama Sahela, posebno, ali ne i samo sa Nigerom. A danas izlažemo prijedlog fonda za Afriku namijenjenog promociji ekonomskih mogućnosti, razvoja, sigurnosti i boljeg upravljanja neregularnom migracijom u partnerstvu sa afričkim zemljama.

Institucije (EU) će obezbijediti 1,8 milijardi Eura. Očekujem od svih država članica da svaka da svoj udio. Nemojte tražiti evropsku saradnju, a onda odbiti da uložite novce u nju. Zapamtite ovo za kad budemo razgovarali o budžetu. Moramo pokazati koherentnost u svojim odlukama.

Već je pokrenut regionalni fond za Siriju. Prvi ugovor otvoren putem ovog Fonda tiče se škola i obrazovanja – dozvolite da to naglasim. Ovo je investicija ne samo u budućnost te zemlje, u budućnost te regije, već i u našu sigurnost. Ovo je najbolja investicija koju možemo napraviti protiv terorizma i radikalizacije.

Treće, i s ovim ću završiti: borimo se protiv onih koji trguju ljudskim životima, protiv mreža krijumčara i trgovaca ljudima. To činimo zajedno sa zemljama tranzita, kroz partnerstvo, i to činimo na Sredozemnom moru. Naša pomorska operacija u Sredozemnom moru ispunila je ciljeve svoje prve faze: prikupili smo obavještajne podatke i informacije o krijumčarskim rutama, imovini i strategijama. Čak i putem ove prve faze, i to u roku od samo pet sedmica, postigli smo spremnost da procesuiramo krijumčare u 16 slučajeva, da ih izvedemo pred lice pravde i zaplijenimo njihova plovila. Zato sam prošle sedmice u Luksemburgu državama članicama predložila da krenemo u drugu fazu, na otvorenom moru, uz puno poštivanje međunarodnog prava. I tražila sam od država članica da svojom imovinom doprinesu ovoj misiji. Ovo je naša prilika da pokažemo svoje jedinstvo i sposobnost brzog djelovanja, da smo u stanju iskoristiti vojne kapacitete koje već posjedujemo.

Ali ima nešto na šta sam ponosna: u ovih tek prvih nekoliko sedmica zajedničkog djelovanja na Sredozemnom moru spasili smo 1.500 života na moru zahvaljujući našoj operaciji.

Put naprijed: U novembru imamo Samit o migraciji u Valeti koji će okupiti lidere iz evropskih i afričkih zemalja (one iz procesa Rabata i Kartouma, kao i iz Komisije Afričke unije). Imamo konferenciju na visokom nivou o ruti kroz Zapadni Balkan – prema ove dvije rute treba djelovati sa istim stepenom hitnosti.

Kao Evropljani moramo shvatiti da ovo nije samo vrijeme za emocije. To je lako. Dozvolite da budem cinična. Kada nastupamo u svojstvu političara od nas se ne traži da izražavamo svoje emocije. Od nas se traži da donosimo odluke koje su dosljedne našim emocijama. Emocije nisu dovoljne: moramo djelovati, a sad je vrijeme za to.

Ovaj talas emocija tiče se našeg javnog mnijenja, a ono se može promijeniti, moramo toga biti svjesni. Moramo konačno preuzeti odgovornost da živimo u skladu sa našim vrijednostima, sa vrijednostima naše historije, da se suočimo sa izazovima najtežeg razdoblja naše novije historije, sa našom globalnom ulogom.

Šta je u pitanju? Kako je to Frans (Timmermans) dobro rekao – nisu u pitanju samo ljudski životi (a i jedan izgubljeni život je jedan previše), već je u pitanju i stanje naše Evropske unije.

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara