Suočene s prilivom izbjeglica s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike dvije evropske zemlje istražuju mogućnost podizanja velikih sigurnosnih ograda duž svojih granica sličnih onima koje Izrael koristi na granici s Egiptom, doznaje Reuters.

Mađarska i Bugarska su poslale preliminarne upite o kupovini ograda koje dizajnira izraelska firma, navodi izraelski poduzetnik koji je odbio biti imenovan zbog osjetljivosti razgovora.

Izraelske ograde su visoke između 5 i 6 metara, na njihovom vrhu je bodljikava žica, a oprema uključuje sigurnosne kamere i senzore za detektiranje pokreta, što sve podsjeća na neugodno hladnoratovsko razdoblje, ali i koncentracijske logore iz Drugog svjetskog rata.

Bugarski i mađarski dužnosnici sugeriraju da su pregovori o kupovini ograda u toku.

“Ja pretpostavljam da je to slučaj jer je saradnja između (izraelskih i bugarskih) ministarstava unutarnjih poslova i sigurnosti prilično intenzivna,” kaže Rajko Pepelanov, zamjenik bugarskog ambasadora u Izraelu. “Ja vam sad ne mogu dati nikakve detalje, ali mislim da smo mi od izraelskog iskustva uzeli koliko smo mogli”.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova kaže da ne “otkriva informacije o tekućim izraelsko-mađarskim pregovorima o kupovini graničnih ograda izraelskog dizajna”.

Izvor iz Izraela kaže da je dogovor daleko, ističući budžetska ograničenja i političku osjetljivost Evropske unije oko podizanja ograda za sprječavanje priliva izbjeglica iz Sirije, Iraka, Libije i drugih kriznih područja.

“Sve evropske zemlje žele rješenje i vide važnost naših tehnologija,” kaže izvor. “Ali one također trebaju podršku Evropske unije koja ne dolazi”.

Evropska komisija se protivi podizanju ograda, ali prihvaća da članice imaju pravo odlučiti kako će zaštiti svoje granice.

“Ograde ne šalju pravu poruku, pogotovo našim susjedima,” rekla je glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.

Vrsta ograde koja zanima pojedine članice EU nije od čelika i betona, kao ona koja razdvaja Zapadnu obalu od Izraela, već je slična onoj na granici Izraela i Egipta koja je završena 2013. godine. Njena je izgradnja izraelsku vladu koštala oko 380 miliona dolara, a Reuters piše da bi sličan projekt strane države koštao oko 15 posto više – do 1,9 miliona dolara po kilometru.

Podizanju ograda se protivi i Frontex, evropska agencija odgovorna za kontrolu granica, koja je jasno poručila da EU neće sudjelovati u njihovom finansiranju.

“Kad govorite o upravljanju migracijskim tokovima, ograda sama po sebi nije rješenje, kao što ni kontrola granica nije panacea migracijskih tokova,” rekla je glasnogovornica Izabella Cooper. “Morate stabilizirati zemlje ishodišta iz kojih bježe izbjeglice.”

Oznake: #Imigranti
Izvor: Informativa.ba, okano.ba
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara