Intervju sa Nedžadom Koldžom, načelnikom Općine Novo Sarajevo za portal Informativa.ba.

Općina Novo Sarajevo postaje prepoznatljiva kao moderno-urbana Općina, prvenstveno zbog provođenja Vaše politike sa mnogo prosperiteta, multietičnosti, otvorenosti za sve građane, što je možda i najbitnije transparentnošću svih Vaših poslova. Voljeli bismo da se kroz razgovor sa Vama prisjetimo šta je sve to Općina postigla za vrijeme vašeg mandata i saznamo šta nas još očekuje u budućnosti.

novo sarajevo parking - Foto: Arhiv

Informativa.ba: Kao društveno odgovoran načelnik, uradili ste preko 450 kapitalnih projekata za svoja dva mandata. Veliku pažnju posvetili ste kulturi, sportu, omladinskim i nevladinim organizacijama na području Općine Novo Sarajevo. Da li ste zadovoljni postignutim i čime se posebno ponosite?

Vrlo kratko, nikada nisam zadovoljan i uvijek mislim da može još bolje. Što ste više gore stvari uradili, manje vam ostaje prostora da unaprijeđujete te oblasti i tako da je sve teže i teže. Previše obaveza, a malo para postala je na neki način karakteristika današnjih vremena kad su u pitanju organi vlasti.

Što se tog tiče, trudimo se da svake godine izdvojimo onoliko sredstava koliko možemo, ali ono što je najvažnije, što je princip broj jedan kada počinjemo je da sve mora biti javno i transparentno.

U tom segmentu u saradnji i sa nevladinim sektorom primjenjujemo evropski princip o jednakopravnosti pristupu javnim fondovima uključivši i sve one ostale stavke i obaveze koje prate taj evropski standard.

Kruna svega je i činjenica da smo ove godine među 6 općina iz BiH od UNDPa dobili čast da učestvujemo u projektu LOT 4, u kojem smo obezbijedili prilično značajna sredstva za nevladin sektor sa područja naše Općine.

Sve to bez obzira na budžetska sredstva, pored onoga što mi odvajamo redovno u budžetu za druženja građana, za boračku populaciju, udruženja mladih, sport, društvene djelatnosti, za djecu sa posebnim potrebama, dakle to su sve neki grantovi koje imamo gdje obezbjeđujemo sredstva za unaprijeđenje ovih oblasti kroz okvir saradnje sa nevladinim sektorom.

Pored ovoga smo obezbijedili i LOT 4, dobili čast, zahvaljujući tome da se LOT4 isključivo dodjeljivao na osnovu dosadašnjih rezultata i uz saradnju UNDP-a smo prepoznati kao neko ko je uradio izuzetno puno upravo na primjenu tih evropskih standarda čime se ponosimo i mislimo da je to jedan dobar način.

Što se tiče saradnje sa nevladinim sektorom, podjela sredstava se ogleda prije svega u transparentnosti dodjele istih, ali potom imamo i određivanje kriterija zašto se ona dodjeljuju, transparentni utrošak tih sredstava, davanje izvještaja o potrošnji sredstava i to predstavlja tek preduvjete za konkurisanje dalje i ubuduće u takvim projektima, odnosno konkurisati uopšte za dobijanje sredstava iz naših budžetskih grantova.

Informativa.ba: Budžet Općine Novo Sarajevo za 2015 godinu iznosi 26.080.000 KM. Sa tako skromnim budžetom, kako ćete rasporediti i zadovoljiti sve korisnike budžeta?

Ne slažem se da je to skroman budžet, to je poprilično visok budžet za jedinice lokalne samouprave u okviru našeg političkog sistema. Općina Novo Sarajevo spada među općine koje imaju veće budžete u BiH i sama činjenica da smo mi na vrijeme, kako zakon predviđa, prije početka budžetske godine usvojili skoro jednoglasno budžet od Općinskog Vijeća ukazuje na to da smo dobro raspodijelili sredstva. Za par dana ćemo imati također na sjednici Općinskog Vijeća i odluku o raspoređivanju viška sredstava što znači da ćemo povećati budžet za još nekih 1.300.000 KM.

A kako će se dijeliti taj budžet – pa dijeli se onako kako nalažu zakoni i kako nalaže sam budžet koji je na Vijeću usvojen. Ali ono što je osnovna karakteristika kada je u pitanju način raspodjele budžeta je da se on usvaja na dva kruga javnih rasprava, gdje građani imaju priliku i mogućnost da kažu šta im je potrebno i na osnovu toga onda mi planiramo budžet.

Inače, ta procedura je prepoznata kao primjer dobre prakse i mislim da smo jedina institucija vlasti u BiH koja je dobila visoko-prestižni certifikat, Bikon status kao primjer dobre prakse upravo za unaprijeđenje procedura za usvajanje budžeta, a to se upravo očituje u tome da svakom građanu omogućimo da učestvuje u raspodjeli tog budžetskog kolača.

U prvom krugu obiđemo sve mjesne zajednice, tačnije njih 18, pozovemo građane da kažu šta im je potrebno, pa nakon toga formiramo tim stručnjaka koji vrše analize svih zahtjeva i ocjenu opravdanosti i mogućnosti realizacije.

Ne možemo sve ralizirati jer ima i nerealnih zahtjeva ( izgradnja puta preko tuđe zemlje ili preko klizišta i sl. ), ali svi oni opravdani zahtjevi idu u drugi krug kada se savjetujemo sa mjesnim zajednicama kako da uspostavimo redoslijed u okviru raspoloživih sredstava i na osnovu toga mi ustvari kreiramo budžet za Općinu Novo Sarajevo.

Sama činjenica da smo ove godine u budžet uvrstili preko 70 posto zahtjeva, govori da ipak ovaj naš budžet koliko god se na prvi pogled činio skromnim, to nije. Ali i sa obzirom da su ove posljedice ekonomske krize ustvari malo i utjecale na smanjenje budžeta, činjenica je da se kriza malo stabilizuje i povlači, a nama daje za pravo da očekujemo, sa obzirom na čitav niz mjera koje smo poduzeli ka povećanju općinskog budžeta, da ćemo u narednom periodu uspjeti obezbijediti još dodatnih sredstava kojima ćemo i brže moći da riješavamo već evidentirane probleme građana.

Još jedna vrlo bitna stvar je da smo mi jedna od prvih jedinica lokalne samouprave koja je stvorila strategiju razvoja Općine jos 2008. godine. Zatim smo tu strategiju nekih 4-5 godina realizovali. Uspjeli smo realizirati pola strategije sa obzirom da je strategija ipak živi materijal koji se mijenja ovisno od potreba, onda smo na osnovu toga donijeli odluku da napravimo reviziranu strategiju, integrisanu, s obzirom da smo u ovoj strategiji imali tri strateška dokumenta.

Da bi naš ponos bio još veći, u prilog tome ide i činjenica da smo tada bili odabrani kao jedna od 4 ili 5 Općina koja je dobila priliku da novu strategiju radi kroz mikrometodologiju, koja je također evropski standard, prihvaćena od Federalne vlade. Drugim riječima, svaki projekat koji je u toj strategiji i koji kandidujete bilo gdje za odobravanje sredstava će biti ozbiljno shvaćen i prihvaćen, samo ako je ta strategija rađena kroz mikrometodologiju. I taj stepen standardizacije smo završili, imamo i tu strategiju, to nam je osnova za planiranje svakog idućeg budžeta sve do 2024. godine.

Informativa.ba: Koliko znamo veliki dio svoje pažnje posvećujete penzionerima, kao posebno ugroženoj populacionoj grupi, dodjeljujete veliki broj stipendija učenicima i studentima, nadarenim sportistima te djeci bez oba roditelja, ali također i izdvajate značajna sredstva za finansiranje rada boračkih udruženja. Šta je to što bi ste promijenili u finansiranju sa obzirom na budžet za 2015. godinu, i da li možemo uopšte očekivati neke promjene?

Naš budžet je jedan od najstabilinijih budžeta u institucijama vlasti u BiH i realno ga planiramo na osnovu realnih prihoda, a ne na osnovu političkih volja.

Te stavke koje ste nabrojali su poprilično stabilne u budžetu i nisam dozvolio bez obzira kako teška situacija bila nikakvo smanjenje kada su u pitanju penzioneri, odnosno saradnja sa Udruženjem penzionera, niti kada su u pitanju stipendije ili neki od drugih grantova kao što su boračka udruženja.

Uvodili smo standarde u cilju što transparentnije potrošnje sredstava, a ta su sredstva stabilnija i ove godine došlo je i nekoliko puta do njihovog povećanja. Povećanje budžeta je već napravljeno, a ukoliko se u toku godine jos ukaže mogućnost da nešto eventualno povećamo, ali mislim da smo i na ovaj način zadovoljili jedan od mojih primarnih ciljeva, kad su u pitanju stipendije, da smo i dalje sigurno općina u BiH koja izdaje najveći iznos za stipendije učenika i studenata.

Odlučili smo na prošlom Vijeću da će oko 430 učenika i studenata sa Općine Novo Sarajevo dobiti stipendije, koje će biti dodijeljene povodom Dana Općine Novo Sarajevo, a i na to ćemo dodati još oko 50 – 60 djece koja spadaju u kategoriju djece bez oba roditelja kojima svake godine obezbijeđujemo stipendije, tako da možemo reći da će ukupno oko 500 djece Novog Sarajeva dobiti finansijsku pomoć kroz stipendiranje od Općine Novo Sarajevo, iako naglašavam da to nije nadležnost Općine, ali je to jedan od naših ciljeva jer na taj način pokušavamo pomoći ovoj posebno ugroženoj kategoriji naših sugrađana.

Penzioneri su nam također prioritet. Imamo čitav niz projekata koji radimo sa i za penzionere kroz saradnju sa Udruženjem penzionera sa područja Novog Sarajeva. Karakteristični smo po tome što izdvajamo oko 150.000 – 200.000 KM pomoći i podrške za najugroženiji sloj penzionera. Zajedno u saradnji sa PIO-m ta sredstva jednokratno godišnje šaljemo putem penzionog čeka zajedno uz penziju, naravno opet sve transparetno.

Također napravili smo izuzetan napredak u saradnji sa boračkim udruženjima, jer smo i tu uveli projektni pristup za dodjelu sredstava. Sredstva se isključivo dodjeljuju putem konkursa, za ralizaciju određenih projekata. Time smo unaprijedili saradnju sa boračkim udruženjima, a kod njih vlada apsolutno saznanje da moraju imati dobar projekat da bi dobili ta sredstva.

Sredstva dodijeljuje Komisija Općinskog Vijeća i Komisija za boračka pitanja. Ali mislim da je i to nešto što su drugi poslije nas slijedili, jer smo prvi ozbiljno krenuli u tu priču, a drugi su kasnije krenuli istim putem tako da nam je na neki način drago da slijede naše primjere.

Informativa.ba: Vaše obećanje da ćete napraviti stadion u skladu sa standardima FIFE I UEFA, kako bi se utakmice reprezentacije BiH, ali i mnogih drugih fudbalskih klubova mogle održavati u glavnom gradu BiH, još uvijek pamtimo i čekamo. Kada građani mogu očekivati realizaciju vašeg obećanja?

Moram Vas samo ispraviti. Ja nikada nisam obećao da ću napraviti stadion nego da ćemo kao Općina inicirati taj proces, a u zadnje dvije godine Općina je apsolutno pokušala da zainteresuje i druge nivoe vlasti s obzirom da se tu radi o velikoj investiciji, pa je nerealno očekivati da Općina može napraviti tako nešto, ali smo napravili koncept da se u realizaciju tog projekta uključe svi nivoi vlasti, tj. Općina, Grad, Kanton i Federacija.

Imali smo čitav niz sastanaka i dobili podršku od svih nivoa vlasti, međutim sve se to dešavalo u jednom jako dinamičnom vremenu kada su se dešavale smjene vlasti, ostavke na nivou Federacije i Kantona, tako da smo često za istu stvar morali pridobivati podršku i saglasnost dva ili tri premijera na nivou Kantona, isto toliko ministara u Kantonu, isto broj federalnih premijera i to je na neki način poprilično otežalo realizaciju svega toga.

Što se tiće Općine, napravili smo projektnu dokumentaciju, odnosno idejni projekat, da bismo uopće znali o čemu pričamo. Svi su dali saglasnost za njega a nakon toga smo trebali napisati pismo namjere koje bi na neki način definisalo i strukturu finansiranja. Svi nivoi vlasti žele da obezbijede novac za realizaciju ovog projekta, i kao što ste sami rekli, da se utakmice reprezentacije odigravaju u glavnom gradu BiH, na kvalitetnom stadionu, da se ne mora ići po drugim gradovima, iako nemamo ništa ni protiv toga, ali realnije je da to bude u glavnom gradu – Sarajevu.

Ove smjene vlasti su poprilično zaustavile i usporile realizaciju ovog procesa, ali sigurno je to da nećemo stati na ovome, moramo uzeti u obzir da smo u međuvremenu radili određene stvari na poboljšanju stadiona FK Željezničar, kroz budžet smo prošle godine obezbijedili 50.000 KM što je pomoglo FK Željezničaru da dobije još 200.000 KM od UEFE čime smo rekonstruisali svlačionice, uradili jedan dio terena te obezbijedili poseban sistem zalijevanja terena.

Mi smo i prošle kao i ove godine obezbijedili sumu od 100.000 KM za izradu glavnog projekta. Po procjenama, taj će projekat koštati izmedju 220.000 do 250.000 KM. Općina je obezbijedila 100.000 KM za taj projekat, ali čekamo konstruisanje ove vlasti, da se obratimo ministrima i premijerima, i ponovo po 3. ili 4. put zatražimo i njihovu podršku u realizaciji ovog projekta.

Ono što mi je izuzetno drago je to da na osnovu naše priče koaliciona vlada SDA i DF je u svoj program rada kao jedan od ciljeva uvrstila i program izgradnje stadiona za potrebe odigravanja reprezentativnih utakmica, gdje se logički nameće da mora biti na Grbavici. Puno je realnija priča da će se stadion izgraditi na Grbavici nego na Koševu. A nadam se da ću već u ovoj godini, imam neka obećanja od premijera Konakovića , da će oni kroz rebalans budžeta obezbijediti i svojih 100.000 KM kako bismo eventualno u 2015. godini mogli ići u naručivanje izvedbenog projekta i da bismo se tek onda mogli baviti finansijskom konstrukcijom za izgradnju stadiona.

Ono što je sigurno je da je ovaj stadion ušao u strategiju razvoja kao jedan od primarnih ciljeva, dakle samim tim mi ćemo i dalje biti generatori razvoja, ali moram naglasiti da ta realizacija ne zavisi samo od nas, i mislim da je ovo neka čudna politička okolina što je dovelo do toga da nismo barem došli u situaciju da imamo taj izvedbeni projekat na osnovu kojeg bismo mogli dalje tražiti nove investitore.

Informativa.ba: Završetak savremene sportske dvorane na Grbavici je pri kraju. Kada građani mogu očekivati njeno otvaranje?

U svakom slučaju u ovoj godini. Dvorana je građevinski završena, oprema je unutra uglavnom postavljena. Ono što još predstoji je montaža klima komora i centralno grijanje te opreme u streljani i kuglani. Tu je opet ona famozna javna nabavka, gdje imamo malo problema i sa samim izvođačem radova koji postavlja neke nerealne zahtjeve, ali mislim da ćemo to riješiti u toku ove godine s obzirom da na tome radimo svaki dan, zajedno sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo riješavamo te probleme.

U svakom slučaju, mi i paralelno vodimo postupak formiranja firme koja će upravljati dvoranom i ostalom općinskom imovinom, koja će na sebe preuzeti upravljanje samom dvoranom i završiti tehnički prijem.

Informativa.ba: Općina Novo Sarajevo je jedna od rijetkih općina koja ima kompletnu pokrivenost prostora provedbeno-regulacionim planovima. Koliko ste zadovoljni sa uređenima na poboljšanju vodovodne i kanalizacione mreže i putnih komunikacija na području Općine Novo Sarajevo?

Ponovo Vas moram ispraviti. Nismo u potpunosti pokriveni projektom planskom dokumentacijom, područje Grbavice nije pokriveno, ali to je nažalost posljedica samog načina gradnje Grbavice i to nam donosi čitav niz problema dalje u svim onim zahvatima prostora koji trebaju da poboljšaju kvalitet života u tom područiju.

Mi sada radimo na nivou Općinskog Vijeća urbanistički projekat kojim ćemo konačno definisati i riješiti, odnosno riješili smo ono što ostale druge institucije vlasti nisu riješili ove godine. Dakle riječ je o glavnom saobraćajnom projektu Južne longitudinale koji ide po planu. Završena je prva faza, također to je jedan od kapitalnih projekata Novog Sarajeva, na kojem sam insistirao od samog početka i slobodno mogu reći da nije bilo projektne dokumentacije koje je Općina omogućila, vjerovatno 15-20 godina niko ne bi razmišljao o realizaciji ovog složenog projekta, ali evo i sama činjenica da je direkcija ceste koja je ispred Ministarstva saobraćaja KS vodi tu proceduru, raspisala je javni poziv za odabir izvođača radova za drugu fazu od raskrsnice puta Mladih muslimana, Azize Šaćirbegović do raskrsnice Zagrebačka, Zvornička i Hamdije Čemerlića, govori da se ovaj ključni projekat finansira sa DRD-a i ide svojim tokom, doduše sa puno problema kada su u pitanju različite instalacije. Zato izvođači nisu uopšte imali orijentir gdje su određene cijevi, i nisu sa sigurnosti to mogli reći, zbog nepostojanja kvalitetne projektne planske dokumentacije pa su tek prilikom kopanja nailazili na njih i morali pronalaziti neka alternativna rješenja njihovog zaobilaska.

Sto se tiče vodovodne mreže, Općina Novo Sarajevo spada u red malog broja Općina koja ima ogroman procenat pokrivenosti infrastrukturnim instalacijama bilo da je u pitanju vodovod, kanalizacija ili struja, pa i javna rasvjeta. Međutim, uvijek može biti bolje. Dakle, problem je u tome što jedan dobar dio te mreže o kojem upravlja Kantonalno javno komunalno preduzeće nije adekvatnog kvaliteta. Samim tim imamo određenih problema u snabdijevanju određenih zona, međutim sama činjenica da je to nadležnost Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća, a ne Općine, nam donekle veže ruku da eventualno skromnim sredstvima sa kojima raspolažemo pomognemo da se neki problem riješi. Problem je što ne možemo mi sistematski zamijenjivati Kantonalno javno komunalno preduzeće, samim tim što i nema dodatna sredstva ne može da pravi neke veće i ozbiljnije zahvate. Međutim i pored toga mi svake godine napravimo i planiramo budžetom barem jednu ili dvije značajnije investicije u oblasti unaprijeđenja komunalne infrastrukture pogotovo kad je u pitanju kanalizacioni sistem. I ove godine smo u budžetu predvidjeli dva velika zahvata ukupne vrijednosti negdje oko 600.000-700.000 KM. Obratit ćemo se i Fondu zazaštitu okoliša Federacije BiH da nam sufinansiraju jedan dio projekata. U svakom slučaju, to je nešto na čemu stalno radimo, i imamo zaista jako puno problema, iako smo u odnosu na ostale Općine puno ispred.

Predmet javne rasvjete također je uvijek zastupljen u našem budžetu gdje svake godine izdvajamo 200.000-300.000 KM, nekada čak i više zbog čega možemo reći da nemamo ulice koja je neosvijetljena. Eventualno negdje fali po jedna, dvije lampe ili bandere. Ali to su one stvari koje zajedo sa građanima svake godine planiramo pa i ove smo izdvojili 250.000 KM za javnu rasvjetu. Napravili smo kompletnu analizu kroz javnu raspravu tokom usvajanja budžeta gdje treba intervenisati. Imamo ugovor sa Zavodom za izgradnju gdje čekamo da raspišu javni konkurs za početak realizacije. Ono što dodatno usložnjava ovaj problem, je činjenica da je odaziv firmi jako mali pa se konkurs opet mora raspisivati.

Informativa.ba: Svake godine izdvajate značajna sredstva za uređenje i oplemenjivanje zelenih površina. Da li građani mogu očekivati Park šumu Hum?

Park šuma Hum je također jedan od naših zacrtanih strateških projekata. Mi smo dosta stvari uradili zadnjih godina. Nažalost, sve što za godinu ii dvije uradimo, vrlo brzo se devastira. Tako da, trenutno dok se ne uspostavi sistem upravljanja tim prostorom, nećemo više ulagati.

Dakle, gore mora biti šumar koji će čuvati to područje i tek onda će imati smisla dalje ulaganje onako kako smo planirali . Ovako, sve ono što smo pravili od kuća, staza i nekih drugih sadržaja, uglavnom od strane neodgovornih građana koji gore vrlo često dolaze i borave, vrlo brzo biva uništeno.

Tako da što se tiče toga ove godine smo težište bacili na uređenje zelenih površina u ovom urbanom prostoru. To nam je također jedna od starih aktivnosti.

Ove godine svakako planiramo početi izgradnju velikog park-igrališta na prostoru Pofalića, na području gdje nije bilo nikakvih uslova za izgradnju, a s druge strane što nije bilo nikakvog vlasništva nad tim prostorom. Mi smo kupili određeni lokalitet zemlje i napravili projektnu dokumentaciju. Mislim da ćemo vrlo brzo ući u fazu raspisivanja javnog poziva za početak radova i na tom lokalitetu.

Pored toga, obnavljamo postojeće faktore, radimo na unapređenju imobilijara. Svake godine otprilike nabavimo 150-200 novih kanti za smeće koje postavimo na području općine. Kao što se može vidjeti i po tome smo postali prepoznatljivi.

Informativa.ba: Nedavno je Općina Novo Sarajevo realizirala projekt postavljanja videonadzora na javnim površinama sa ciljem da se poveća sigurnost građana, prvenstveno djece. Sa ciljem da se smanji huliganstvo na ulicama, uništavanje gradske imovine, ali i olakša rad policijskim službenicima. Kako je prošao ovaj projekat i koliko možemo sada vjerovati da su građani Općine Novo Sarajevo sigurni?

Projekat još uvijek nije okončan. Dakle, mi smo započeli taj projekat prije otprilike 3 godine. S obzirom da se radi o prilično finansijski-zahtijevnom projektu, radimo ga u saradnji sa drugom policijskom upravom. U okviru tog projekta napravljen je prvo videonadzorni centar u prostorijama druge policijske uprave i onda svake godine taj prostor Novog Sarajeva pokrivamo sa otprilike 4-5-6 dodatnih kamera visoke rezolucije koje jednostavno povećavaju efikasnost rada policije na terenu s obzirom da jedan policajac sjedi i posmatra nekih 10-15 lokaliteta.Taj sistem se više puta dobro pokazao u praksi i pomogao je u rasitnjavanju čitavog niza različitih prekršajno- krivičnih dijela. Nastavit ćemo i ove i iduće godine, tako smo planirali i onda ćemo imati na neki način u skladu sa pripremljenim elaboratom potpunu i kvalitetnu pokrivenost većine tih tačaka iskorištavanja odnosno tačaka na kojim se dešavaju te određene stvari koje bi policija trebala da prati.

Znači to je naš doprinos unapređenju stanja sigurnosti. Drugi doprinos, koji svake godine radimo i realizujemo, ono o čemu smo maloprije pričali tj. javna rasvjeta. Mislim da smo najkvalitetnije osvijetljena Općina na prostoru Kantona Sarajevo kad gledate čitavu površinu. Skoro da nemamo ulice koja nije osvijetljena i svake godine pokušavamo iskorijeniti te mračne džepove koji su uvijek pogodno mjesto za izvršavanje krivičnih i prekršajnih djela. To su dakle one stvari gdje Općina može uticati na samu sigurnost građana.

Što se tiče sigurnosti, ja lično nisam zadovoljan, iako smo u svakodnevnom kontaktu sa policijskom upravom, iako kao Općina nismo nadležni uvijek želimo da vidimo šta to možemo učiniti za sigurnost naših građana. Mislim da je tu vrlo aktivno i naše Općinsko Vijeće.

Treba sve učiniti u vidu prevencije da bi se sigurnosna situacija poboljšala. Većinu tih problema se mora riješiti počevši od promjene načina odgoja u kući, u školi, u vjerskim institucijama, u političkim partijama i sredinama, a onda tek ići ka onim elementima sigurnosnog sistema na koje sama država utiče, represija je zadnja stvar.

Policija odradi svoj dio posla što se tiče hvatanja osoba koji narušavaju nered i mir. Uhapsi čovjeka, a on ode tamo prenoći u zatvoru, sutra ga tužilac pusti ili ga sudija osudi a on opet ostane na ulici i nažalost opet imamo situaciju da jedan mali dio ljudi stalno utiče na taj sigurnosni aspekat.

Kad pogledate, tu je otprilike 10-15 istih imena zadnjih 10-15 godina oko kojih se sve vrti. Stanje treba popraviti kroz promjenu sistema. Nešto nam u sistemu nevalja, jer nam taj sistem generiše sve ove probleme koje imamo.

Informativa.ba: Građani Hrasnog Brda očekuju izgradnju ambulante. Do kada mogu očekivati svoju novu ambulantu i kada planirate učiniti obećano?

Mi intenzivno na tome radimo otprilike već 2 godine. Kupili smo jedan lokalitet i ujedno riješili najveći problem upravo zbog toga što nismo imali adekvatan lokalitet na prostoru Hrasnog Brda. Kad hoćete da napravite bilo koji objekat društvenog sadržaja imate prije svega probleme da obezbijedite adekvatnu lokaciju, a takva lokacija mora imati saobraćajni pristup i mogućnost svih komunalnih priključaka.

Morate biti u mogućnosti da imate adekvatnu parcelu da biste mogli nešto planirati pa tek onda graditi. Imali smo problema oko kupovine prostora i to je usporilo realizaciju projekta, ali sad je sve riješeno mi radimo na pripremama za izgradnju te ambulante.

Sa obzirom na budžet ove godine imamo prilično značajna sredtva za početak radova, ali prije toga moramo završiti sve što se tiče pripremne faze, projektovanja i dobivanja građevinsko-urbanističke saglasnosti da bi smo onda mogli ući u postupak raspisivanja javnog tendera za odabir izvođača ovog projekta.

Nadamo se da ćemo ove ili čak iduće godine napraviti kako ambulantu tako i mjesnu zajednicu, jer su to dva objekta društvene infrastrukture koja nam trenutno nedostaju.

Informativa.ba: Da li nam Vi možete reći kako ste kao načelnik opravdali povjerenje glasača i ispunili predizborna obećanja u novom mandatu?

To Vam ne mogu reći iz dva razlog. Prvo jer to trebate da pitate one koji su dobili obećanja iako nisam nešto previše obećavao osim da ćemo i dalje nastaviti raditi kao i do sada, a to znači u skladu sa našim strategijama, a što se tiče drugog razloga ono što smo ostvarili, ni to vam ne mogu reći jer sam tek na pola ovog mandata, tako da tek na kraju vam mogu reći šta smo to ostvarili u potpunosti.

Činjenica je da sve stvari koje smo obećali smo već debelo zagazili u faze njihove realizacije. Samim tim iako imamo mnogo problema oko svakog projekta, kao i sve ostale pokušavat ćemo riješiti na najbolji mogući način, ali kao što možete vidjeti, svi projekti su već u nekoj beta fazi riješavanja. Kada će to biti, najmanje zavisi od mene i mojih saradnika. Što se nas tiče, mi bismo sve odmah voljeli riješiti, ali moramo poštovati propise, zakone i uklapati se u opšti sistem djelovanja uprave koji je kod nas zaista komplikovan.

Možete vidjeti da sve one složenije projekte radimo fazno, prema nekom višku sredstava u budžetu, jer koliko god mi htjeli da to odmah završimo, nismo u mogućnosti to ispuniti.

Informativa.ba: Pošto idu novi izbori u SDA, možemo li ponovo očekivati Vašu kandidaturu za predsjednika Općinskog odbora SDA Novo Sarajevo?

To ne zavisi od mene nego od mjesnog odbora koji čine ustvari Opštinsku skupštinu na nivou Novog Sarajeva. Mogu vam reći da nakon 14 kandidatura i podrški od strane tih skupština, vjerovatno ću biti jedan od kandidata.

A ko će biti predsjednik, odlučiti će sama Skupština.

Što se tiče SDA, ja sam tu zadnjih nekih 10 godina predsjednik i mislim da smo uradili dosta dobrih stvari. Čitavo vrijeme Izvršni odbor i ja smo zastupali jednu politiku saradnje sa građanima i da je to upravo dovelo do toga da od svih gradskih općina, Novo Sarajevo dobije načelnika kojeg su direktno birali građani. Drugi odbori su bili mnogo jači, ali mi smo uvijek imali tu čvrstu spregu sa građanima i nije nam bilo teško razgovarati sa njima o problemima kojim su okruženi i pomoći u rješavanju istih. Sve probleme rješavali smo zajedno prvenstveno zbog toga što su građani prepoznali to da se mi ne bavimo nekom visokom politikom nego radimo upravo na rješavanju problema građana i još jedna bitna stvar u svemu ovome je to što mi nikada nismo odustali od rješavanja nekog problema koliko god poteškoća imali sa tim. To je jedna od naših karakteristika ali i putokaz za onoga ko dođe poslije nas da nastavi ovim putem bio to ja ili neko drugi.

Informativa.ba: Glavni odbor je usvojio odluke o raspisivanju redovnih izbora SDA koji će se okončati održavanjem 6. Redovnog Kongresa stranaka 26.maja 2015 godine. Potpredsjednik Bakir Izetbegović je kao i Vi deklarisao svoje protukandidate na općim izborima. Da li je potpredsjednik Bakir Izetbegović vaš favorit za prvog čovjeka SDA i zbog čega?

Gospodin Izetbegović trenutno kao član Predsjedništva BiH i kao zamjenik potpredsjednika SDA je naravno prvi kandidat. A ko će to na kraju biti odlučiti će Kongres SDA. Smatram kakvu god odluku da donese ona će biti dobra i mjerodavna za BiH.

Informativa.ba: „I dalje zajedno za Novo Sarajevo„ je bio vaš predizborni slogan. Koliko još možemo očekivati načelnika u realizaciji unaprijeđenja Novog Sarajeva i šta još možete da poručite građanima o svojim daljim planovima?

Trenutno su mi glavni planovi da završim realizaciju projekata koji su u toku i da započnem realizaciju projekata koji su planirani. Za sve ostalo ćemo vidjeti kada dođe vrijeme za to.

Tek je pola mandata prošlo, ima još dosta stvari da se uradi.

Nakon toga zavisno i od zdravlja, stava i od moje porodice vidjet ćemo dalje šta ćemo i kako ćemo. U svakom slučaju, nisam od ljudi koji po svaku cijenu žele da se bilo gdje uguraju, i sad u ovom izbornom procesu sam odbio neke stvari, odbio sam čak i da budem na listi, odbio sam i poslije toga određene ponude za preuzimanje određenih funkcija. Vidjet ćemo kako će ići.

U svakom slučaju, prije svega moram da se odužim onim građanima koji su mi dali povjerenje prije otprilike dvije i po godine, a to ću mislim najbolje uraditi upravo na ovaj način, da ove projekte koje sam prepoznao kao njihove potrebe, koje sam zajedno sa mojim saradnicima i Općinskim Vijećem uvrstili i u strategiju i u budžet, realizujemo kako bi poboljšali kvalitet života na prostoru ovog našeg Novog Sarajeva. Mislim da je to glavni cilj i zadatak svakog načelnika.

I ja evo mogu slobodno reći, sve ove sijede koje imam su ustvari na neki način i dokaz da sam prilično dugo načelnik, samim time to mi daje za pravo da mogu reći da sam iskusan načelnik, a smatram da je to najvažnije.

Uvijek je moj slogan bio da ustvari načelnik nije nikakav funkcioner, nije nikakav političar, načelnik je samo prvi domaćin Općine i ako se tako ponaša onda će biti na neki način svima dobro. I ja evo čitav svoj život i čitav ovaj period otkako sam načelnik pa i dok sam predsjednik stranke, trudim se da na takav način djelujem.

Informativa.ba: Gospodine načelniče, želimo vam puno uspjeha u vašem daljem radu i hvala na izdvojenom vremenu i ovom intervjuu!

Izvor: Informativa.ba,
Komentari (0)

* Sva polja su obavezna
preostalo 500 karaktera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Informativa.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Informativa.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Informativa.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Ućitaj još komentara